Izbojak - Wikipedia

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Izbojak drveta se razvija svake godine iz vršnog ili bočnih pupoljaka na grančicama. On na sebi nosi pupoljke, lišće, ponekada cvjetove i plodove. Prvi izbojak jedne biljke je onaj koji izrasta iz klice. U zavisnosti od dužine koju postižu, izbojci se dijele na dugoraste i kratkoraste.

• Kratkorasti izrastu godišnje samo nekoliko mm i nose listove i cvjetove i obično na vrhu izbojka vršni pupoljak. Iz ovoga iduće godine izrasta novi kratkorast, odnosno prethodni produžava svoj rast za koji mm, ali može izrasti i dugorast. To znači da se na drveću može naći i takav izbojak koji je više godina rastao kao kratkorast, a onda kao dugorast.
• Dugorasti u krošnji imaju ulogu da je prošire u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Time drvo dobija veću površinu za korištenje sunčeve svjetlosti i atmosfere. Izbojci daju iz svojih pupoljak nove izbojke. Ovo grananje kod nekih vrsta je pravilno, a kod nekih nepravilno.

Debljina izbojaka drveća prilagođena je uslovima opterećenja, kao što su lišće i snijeg. Viseći izbojci kod nekih vrsta (breza, žalosna vrba) su obično tanki i kod njih je potrebna otpornost samo na vuču – istezanje.