bs.wikipedia.org

Kupa - Wikipedia

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kupa

Države	Slovenija, Hrvatska
Dužina	296 km
Izvor	Nacionalni park Risnjak Gorski Kotar, Hrvatska
NV izvora	321 m m
Ušće	u Savu kod Siska
Sliv	Sava
Prosječni protok	283 m³/s
Površina sliva	10.032 km³ km²
Pritoke	Čabranka, Kupica, Lahinja, Dobra, Korana, Utinja, Kupčina, Trepča, Glina, Odra

Kupa (slovenski Kolpa) jest rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom toka čini državnu granicu između Hrvatske i Slovenije. Područje uz Kupu naziva se Pokuplje.

Izvire iz krškog jezerceta u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Stotinjak metara nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, a zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka, ispresijecana mnogim vještačkim slapovima koji su u prošlosti služili za pokretanje vodenica. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke Čabranke u Kupu.

U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje te se tamo nalaze njive i polja. Sljedeća veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je Lahinja.

Kod Ozlja ulazi u ravničarski tok. Zatim stiže do Karlovca, gdje se sa desne strane ulijeva Dobra, a ubrzo nakon toga i Korana. Kasnije se u Kupu još ulijevaju Kupčina s lijeve i Glina s desne strane. Nedaleko od ušća u Savu kod Siska u nju se s lijeve strane ulijeva još i Odra.

Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 kilometara, a plovna je na dužini od 136 kilometara (od ušća u Savu do Karlovca).

Na Kupi postoji samo jedna hidroelektrana u Ozlju, koju je konstruisao Nikola Tesla.^{[nedostaje referenca]}