25. srpnja – Wikipedija

25. srpnja (25. 7.) 206. je dan godine po gregorijanskom kalendaru (207. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 159 dana.

Događaji

• 306. – Konstantin I. Veliki proglašen rimskim carem.
• 315. – Završen Konstantinov slavoluk u Rimu, slavoluk je podignut u čast Konstantinove pobjede nad Makasencijem u bitci kod Milvijskog mosta.
• 1261. – Vojska Nicejskog Carstva je Latinskom Carstvu preotela Carigrad i ponovo uspostavila Bizant.

• 1386. – U bitci kod Gorjana hrvatsko plemstvo je porazilo ugarskog palatina kneza Nikolu I. Gorjanskog i zarobilo ugarsko-hrvatsku kraljicu Mariju i njenu majku Elizabetu koje su zatočene u Novigradu.
• 1766. – Pontiac – poglavica plemena Ottawe – sklopio je mir s Britancima, čime je okončana tri godine ranije započeta pobuna protiv britanske okupacije regije Velikih jezera.
• 1799. – Napoleon Bonaparte izborio svoju posljednju pobjedu u osvajanju Egipta, pobijedivši tursku vojsku kod Abukira.
• 1835. – Danica (časopis) uvodi štokavštinu kao književni jezik te sukladno novom pravopisu mijenjaju naslov u Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
• 1870. – Odlukom Dalmatinskog sabora zapisnici saborskih sjednica moraju se pisati hrvatskim jezikom.^[1]
• 1898. – SAD okupirao Portoriko u španjolsko-američkom ratu, Pariškim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen je SAD-u. Istog dana 1953. godine dobio je status pridružene države SAD.
• 1900. – Francuski izumitelj Louis Blériot preletio je kanal La Manche u zrakoplovu vlastite izrade.
• 1943. – Drugi svjetski rat: Kraljevsko ratno zrakoplovstvo bombardiralo Hamburg, pri čemu je stradalo 40.000 civilnog gradskog stanovništva.^[2]
• 1943. – Veliko fašističko vijeće smijenilo Benita Mussolinija s vlasti.
• 1978. – u Bristolu, u Velikoj Britaniji, rođena je Louise Brown, prvo dijete u svijetu začeto umjetnim načinom ("dijete iz epruvete").
• 1990.
• : - Velikosrpski miting u Srbu.
• : - Hrvatski sabor donio amandmane na Ustav SRH. Iz službenog naziva Hrvatske izbačen pridjev socijalistička, iz zastave je izbačena zvijezda petokraka i vraćen povijesni hrvatski grb.
• 1995. – Počela oslobodilačka akcija Hrvatske vojske i HVO-a operacija Ljeto '95., kojom su oslobodili 1600 četvornih kilometara zapadnog dijela BiH.
• 2019. – Prvi komercijalni let u stratosferu u Hrvatskoj.^[3][4]

Rođenja 25. srpnja 1016. – Kazimir I., vojvoda od Poljske († 1058.) 1109. – Afonso I., portugalski kralj († 1185.) 1394. – Jakov I., škotski kralj († 1437.) 1844. – Thomas Eakins, američki slikar, fotograf, kipar i likovni pedagog(† 1916.) 1848. – Arthur James Balfour, britanski državnik 1894. – Gavrilo Princip, pripadnik pokreta "Mlada Bosna" i atentator na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda 1894. – Walter Brennan, američki filmski glumac 1905. – Elias Canetti, austrijski književnik i nobelovac († 1994.) 1923. – Estelle Getty, američka glumica († 2008.) 1946. – Ljupka Dimitrovska, hrvatsko-makedonska pjevačica zabavne glazbe i šlagera († 2016.) 1948. – Dražen Budiša, hrvatski političar i predsjednik Hrvatske socijalno liberalne stranke 1952. – Milorad Bibić Mosor, hrvatski novinar († 2012.) 1978. – Louise Brown, prvo dijete iz epruvete

Smrti 25. srpnja 306. – Konstancije I. Klor, rimski car (* o. 250.) 1471. – Toma Kempenac, augustinijanac i mistik (* 1380.) 1484. – Inocent VIII., papa 1564. – Ferdinand I., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (* 1503.) 1572. – Isaak Luria, židovski kabalist, mistik i pjesnik (* 1534.) 1794. – André Chénier, francuski pjesnik (* 1762.) 1817. – Đorđe Petrović "Karađorđe" 1834. – Samuel Taylor Coleridge, engleski pjesnik, jedan od utemeljitelja engleskog romantizma (* 1772.) 1934. – Engelbert Dollfuß, austrijski političar (* 1892.) 1980. – Vladimir Visocki, ruski pjevač, pjesnik, glumac i pisac (* 1938.) 1986. – Vincente Minnelli, američki režiser talijanskog podrijetla i dobitnik Oskara (* 1903.) 2003. – John Schlesinger, engleski filmski redatelj (* 1926.) 2023. – Miroslav Lilić, hrvatski novinar (* 1944.)

Blagdani i spomendani

• Dan sv. Jakova

Imendani

Izvori