Bistrička rika – Wikipedija
Bistrička rika | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | BiH |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 11 km |
| Površina porječja | 167[1] km2 |
| Plovna od – do | nije plovna |
| Tok rijeke | |
| Izvor | ispod Brezovače 44°00′48″N 17°38′10″E / 44.01333°N 17.63611°E |
| • Nad. vis. | 879 m |
| Ušće | kod Trnovače 43°57′14″N 17°32′34″E / 43.95389°N 17.54278°E |
| • Nad. vis. | 644 m |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | ⤴ Vrbas ⤴ Sava ⤴ Dunav → Crno more |
| Pritoci | Veliki i Mali Guser, Klapavice, Poniri, Mutnica |
Bistrička rika (ili rjeđe Bistrica[1]) je rijeka u Bosni i Hercegovini, desna pritoka Vrbasa, dužine 11 km.
Izvire ispod Brezovače, na nadmorskoj visini od 879 metara, a ulijeva se u Vrbas kod Trnovače pored Uskoplja, na nadmorskoj visini od 644 metara. Pritoke Bistričke rike su Klapavice, Poniri, Mutnica te Veliki i Mali Gusar.
Iz zlatonosnog pijeska rijeke ispiralo se zlato od doba Rimljana do srednjeg vijeka. I danas postoje tragovi eksploatacije.
Na samom izvoru rijeke je veliki ribnjak.
- ↑ a b Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine (2016 – 2021), Agencija za vodno područje rijeke Save, Sarajevo, 2016., str. 53 (preuzeto 6. siječnja 2024.)
