Hrana – Wikipedija

Ljudska hrana tvari su koje apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinose očuvanju njegove homeostaze. Ona čovjeku omogućava svakodnevne aktivnosti. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci:

• Ugljikohidrati
• Bjelančevine
• Masti
• Vitamini
• Minerali

Ljudska hrana može biti životinjskog i biljnog podrijetla.

U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao, dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:

• mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
• mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
• ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
• pekarska industrija

Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.

• proizvodnja hrane
• transport do skladišta veletrgovine
• transport do malih trgovina

• Sigurnost hrane
• Higijena opreme u proizvodnji hrane

• Gotova hrana Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

• Sigurnost i kvaliteta hrane Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

• Nova hrana Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK