hr.wikipedia.org

XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. – Wikipedija

(Preusmjereno s OI 1984.)

XXIII. Olimpijske igre - Los Angeles 1984.
XXIII. Olimpijske igre - Los Angeles 1984.
Broj država 140
Broj športaša 6797
Broj športova 23
Broj natjecanja 221
Otvaranje igara 28. srpnja 1984.
Zatvaranje igara 12. kolovoza 1984.
Športaška prisega Edwin Moses
Sudačka prisega Sharon Weber
Olimpijska baklja Rafer Johnson
Karta bojkota OI 1976-1984

XXIII. Olimpijske igre su održane u Los Angelesu, u SAD. Taj grad je bio jedini kandidat za domaćina, te je time izbor mjesta održavanja Igara, održan na sjednici MOO-a 1978. godine ovaj put bio jednostavan. Razlog slabog interesa bio je financijski neuspjeh Igara u Montrealu 1976. Ipak, organizacijski odbor Igara u LA je dobro uravnotežio troškove i prihode, te su Igre u konačnici prema ostvarenom profitu bile i više nego uspješne.

Nažalost, i na ovim Igrama je nastavljena praksa bojkota natjecanja pojedinih država iz političkih razloga (vidi kartu bojkota Igara u periodu od 1976-1984). Ovaj put je Igre bojkotiralo 14 zemalja članica Varšavskog pakta pod utjecajem SSSR-a te još nekoliko zemalja izvan tog kruga kao što su Iran i Libija. Zanimljivo da je na Igrama sudjelovala Rumunjska, iako tada još uvijek zemlja 'iza željezne zavjese'. Posljedica ovih izostanaka je bila ponešto slabija konkurencija u športovima i disciplinama u kojima su obično dominirale zemlje kao što su SSSR, Istočna Njemačka ili Mađarska.

U športski program po prvi puta su uključeni sljedeći športovi: sinkronizirano plivanje, ritmička gimnastika i jedrenje na dasci, a u atletici je prvi puta uveden maraton za žene. U program je ponovno uključen tenis, ali kao demonstracijski šport, uz drugi demonstracijski šport, bejzbol.

U natjecateljskom programu su se istaknuli sljedeći pojedinci i momčadi:

  • Carl Lewis, atletičar iz SAD-a, je izjednačio podvig osvajanja 4 zlatne medalje u atletici (100 m, 200 m, 4x100 m štafeta, skok u dalj) na istim Igrama, kojeg je prvi ostvario Jesse Owens na Igrama u Berlinu 1936.
  • Atletičarka u disciplini 400 m prepone Nawal El Moutawakel iz Maroka postaje prva olimpijska pobjednica iz islamskog svijeta, te prva afrička pobjednica.
  • Steve Redgrave iz Velike Britanije je osvojio svoje prvo od 5 uzastopnih zlata na OI (u periodu od 1984-2000) u veslanju, jednako kao i rumunjska veslačica Elisabeta Lipa koja je također osvojila prvo zlato od ukupno 5 koje je osvajala s prekidima u periodu 1984-2004. Dok su njihove karijere tek počinjale, karijera Finca Pertti Karppinena je bila u zenitu: on je ovdje osvojio svoje treće zlato na OI za redom u disciplini samac.
  • Daley Thompson iz Velike Britanije je pobijedio u desetoboju, s rezultatom blizu svjetskog rekorda. Zanimljivo je da je godinu dana kasnije njegov rezultat retroaktivno analiziran i korigiran na granicu novog svjetskog rekorda, 8847 bodova. Taj je rekord ostao nedostignut sljedećih 20 godina!
  • Mary Lou Retton iz SAD-a je postala prva gimnastičarka izvan istočne Europe koja je pobijedila u gimnastičkom višeboju.
  • Francuska je osvojila zlato u nogometu, pobijedivši u finalu Brazil 2:0. Na opće iznenađenje, nogomet je izazvao neočekivano veliki interes gledatelja u SAD, gdje nogomet tradicionalno ne spada u popularnije športove. Finale je održano pred preko 100.000 gledatelja!
  • Rumunjska, jedina zemlja iz istočnog bloka koja je sudjelovala na Igrama, je ostvarila svoj rekordno uspješan nastup na OI, osvojivši ukupno 53 medalje.

(Plivanje, sinkronizirano plivanje, vaterpolo i skokovi u vodu se smatraju različitim disciplinama istog športa)


Demonstracijski športovi su bili tenis i bejzbol.

(Medalje domaćina posebno istaknute)

XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.
Plasman Država Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 SAD 83 61 30 174
2 Rumunjska 20 16 17 53
3 Zapadna Njemačka 17 19 23 59
4 Kina 15 8 9 32
5 Italija 14 6 12 32
6 Kanada 10 18 16 44
7 Japan 10 8 14 32
8 Novi Zeland 8 1 2 11
9 Jugoslavija 7 4 7 18
10 Južna Koreja 6 6 7 19
11 Velika Britanija 5 11 21 37
12 Francuska 5 7 16 28
13 Nizozemska 5 2 6 13
14 Australija 4 8 12 24
15 Finska 4 2 6 12
16 Švedska 2 11 6 19
17 Meksiko 2 3 1 6
18 Maroko 2 0 0 2
19 Brazil 1 5 2 8
20 Španjolska 1 2 2 5
21 Belgija 1 1 2 4
22 Austrija 1 1 1 3
23 Kenija 1 0 2 3
Portugal 1 0 2 3
25 Pakistan 1 0 0 1
26 Švicarska 0 4 4 8
27 Danska 0 3 3 6
28 Jamajka 0 1 2 3
Norveška 0 1 2 3
30 Grčka 0 1 1 2
Nigerija 0 1 1 2
Portoriko 0 1 1 2
33 Kolumbija 0 1 0 1
Obala Bjelokosti 0 1 0 1
Egipat 0 1 0 1
Irska 0 1 0 1
Peru 0 1 0 1
Sirija 0 1 0 1
Tajland 0 1 0 1
40 Turska 0 0 3 3
Venecuela 0 0 3 3
42 Alžir 0 0 2 2
43 Kamerun 0 0 1 1
Tajvan 0 0 1 1
Dominikanska Republika 0 0 1 1
Island 0 0 1 1
Zambija 0 0 1 1
Ukupno 226 219 243 688

v • r • u

Olimpijske igre
Ljetne olimpijske igre
Zimske olimpijske igre

v • u

Sjedinjene Američke Države
simboli i identitet

grb • zastava • himna

zemljopis
povijest

Pretkolumbovska Amerika • Kolonijalna povijest SAD-a • Trinaest kolonija • Američka deklaracija o neovisnosti • Očevi osnivači SAD-a • Američki rat za neovisnost • Pariški mir (1783.) • Ugovor o konfederaciji i stalnoj uniji • Divlji zapad • Ustav Sjedinjenih Američkih Država • Američko-meksički rat • Španjolsko-američki rat • Američko-indijanski ratovi • Povijest ženskog prava glasa u SAD • Američki imperijalizam • SAD u Prvom svjetskom ratu‎ • Uncle Sam • Velika gospodarska kriza • Slom burze na Wall Streetu 1929. • SAD u Drugom svjetskom ratu‎ • Napad na Pearl Harbor • Rat na Pacifiku • Projekt Manhattan • Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija • Američki ratni zločini • Američko stoljeće • Korejski rat • Hladni rat • Kubanska kriza • Atentat na Johna F. Kennedyja • Program Apollo • Svemirska utrka • I Have a Dream • Vijetnamski rat • Zaljevski rat • Teroristički napadi 11. rujna 2001. • Rat protiv terorizma • Uragan Katrina

politika i gospodarstvo
društvo, kultura i sport
jezici