hr.wikipedia.org

Palača Blenheim – Wikipedija

Palača Blenheim
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Godina uvrštenja1987. (11. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:425
Koordinate51°50′31″N 1°21′41″W / 51.84194°N 1.36139°W

Palača Blenheim na zemljovidu Engleske

Palača Blenheim

Palača Blenheim

Lokacija palače Blenheim u Engleskoj

Palača Blenheim je veliki monumentalni ljetnikovac koji se nalazi u Woodstocku, u blizini Oxforda, Oxfordshire, Engleska. Taj jedini ne-biskupski ljetnikovac u Engleskoj koji ima titulu palače, je jedna od najvećih engleskih kuća, a izgrađena je između 1705. i oko 1724. god.

Pročelje palače Blenheim

Pročelje palače Blenheim

Upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1987. god. zbog eklektične arhitekture smještene u fantastičnom romantičarskom parku, što je čini savršenim primjerom plemićke palače iz 18. st.[1]

Izgled velikod dvorišta palače u 18. st.

Njena izgradnja je izvorno trebala biti dar za Johna Churchilla, prvog vojvode od Marlborougha iz zahvalnosti naroda za vojnu pobjedu protiv Francuza i Bavaraca u bitci kod Blenheima. Međutim, uskoro je postala predmetom političke borbe, što je dovelo do Marlboroughova progonstva, pada njegovog vojvodstva, i nepopravljive štete za ugled arhitekta Sir Johna Vanbrugha.

Nakon završetka palače, postao je domom obitelji Churchill sljedećih 300 godina, a razni članovi obitelji su u tom razdoblju unijeli različite promjena, u interijeru, parku i vrtovima. Krajem 19. stoljeća, palača i obitelj Churchill su se spasili od propadanja bračnim vezama s bogatim Amerikancima. Tako je vanjski izgled palače ostao u dobrom stanju i izgleda kao kad je dovršena. Palača je i rodno mjesto i predaka premijera Sir Winstona Churchilla.

Od 2014. god. palača je u posjedu trenutnog 12. vojvode od Marlborougha, Jamesa Spencer-Churchilla, koji je prema obiteljskom naslijeđu u rodu je s lady Dianom preko loze Spencer i s poznatom američkom obitelji Vanderbilt. No, njegov otac je na sudu 1994. god. osigurao da on ne upravlja posjedom zbog Jamesova nekontroliranog ponašanja, tj. problema sa zakonom i drogama.[2]

Prikaz posjeda Blenheim s palačom, parkom i vrtovima.
Palača Blenheim, tlocrt prvog kata (piano nobile) s 9 soba koje se pružaju duž južnog pročelja (označeni slovima od "N" do "G" na vrhu); ostale prostorije su: velika dvorana (A), salon (B), zeleni ured (C), crvena soba za crtanje (L), zelena soba za crtanje (M), veliki kabinet (N), knjižnica (H), natkrivena kolonada (J), soba rođenja Winstona Churchilla (K), kapela (H2) i lučna soba (O).

Dizajniran u rijetkom i kratkotrajnom engleskom baroknom stilu, uvažavanje arhitekture palače je podijeljeno danas kao što je bilo i 1720. god. Ona je jedinstvena u jedinstvu uporabe kao obiteljska kuća, mauzolej i nacionalni spomenik.

U svom materijalnu obliku Blenheim je izvanredan primjer rada Johna Vanburgha i Nicholasa Hawksmoora, dva najznačajnija engleska arhitekata tog vremena. Interijer u Velikoj oslikanoj dvorani (Great Drawing Room) slikama Louisa Laguerrea (1719–20) ističe razlog svog nastanka kao spomenik pobjede vojvode od Malborougha.

Palača i park su, negiranjem klasicizma francuskog baroka, snažno utjecali na razvoj arhitekture i hortikulture u Engleskoj, potaknuvši romantizam i povratak nacionalističkim izvorima ljubavi prema prirodi.

Njezin park uredio je slavni dizajner krajolika Lancelot Capability Brown, a smatra se "naturalističkim" Versaillesom. On je preokrenuvši tok rijeke Glyme, stvorio dva umjetna jezera.[1]

Od 2016. god. javnost može pristupiti palači, parku i vrtovima plaćanjem ulaznice od maksimalno 24,90 £. Palača je povezana s „Blenheim vrtovima užitaka” minijaturnom željeznicom Blenheim Park, tako da je palača odvojena ali i povezana s ovom turističkom atrakcijom.[3]

  • Veliki most i palača sa sjeverozapada

    Veliki most i palača sa sjeverozapada

  • Istočna fasada iz parka

    Istočna fasada iz parka

  • Pobjednički stup u dvorištu palače

    Pobjednički stup u dvorištu palače

  • Grobnica Johna Churchilla u kapeli palače

    Grobnica Johna Churchilla u kapeli palače

  • Knjižnica palače

    Knjižnica palače

  1. ↑ a b Blenheim Palace na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 8. kolovoza 2019.
  2. ↑ Duke of Marlborough dies at 88, The Guardian, 16. listopada 2014. (engl.) Pristupljeno 8. kolovoza 2019.
  3. ↑ Pleasure Gardens, Blenheim Palace (engl.) Pristupljeno 8. kolovoza 2019.

v • r • u

Svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva
Engleska (19)

Grad Bath (1987.)  •  Palača Blenheim (1987.)  •  Katedrala u Canterburyju s Opatijom sv. Augustina i Crkvom sv. Martina (1988.)  •  Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona (2006.)  •  Vodenice doline Derwent (2001.)  •  Dvorac Durham s katedralom(1986.)  •  Hadrijanov zid (Granice rimskog carstva1)) (1987.)  •  Korito Ironbridgea (1986.)  •  Zvjezdarnica Jodrell Bank (2019.)  •  Jurska obala (2001.)  •  Kraljevski botanički vrtovi u Kewu (2003.)  •  Engleski Lake District (2017.)  •  Greenwich (1997.)  •  Saltaire (2001.)  •  Stonehenge i Avebury s pripadajućim arheološkim lokalitetima (1986.)  •  Kraljevski park Studley i Opatija Fountains (1986.)  •  Londonski toranj (1988.)  •  Westminsterska palača, Westminsterska opatija i Crkva Svete Margarete u Westminsteru (1987.)  •  Lječilišni grad Bath (2021.)

Zastava UK
Škotska (6)

Antoninov zid (Granice rimskog carstva1)) (1987.)  •  Edinburgh, stari i novi grad (1995.)  •  Forth Bridge (2015.)  •  Neolitski Orkney (1999.)  •  New Lanark (2001.)  •  St. Kilda (1986.)

Wales (3)

Industrijski krajolik Blaenavona (2000.)  •  Dvorci i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu (1986.)  •  Akvedukt Pontcysyllte (2009.)

Sjeverna Irska (1)
Gibraltar (1)
Britanski prekomorski teritoriji (3)

Tristan da Cunha (Otok Gough i Nepristupačni otok) (1995.)  •  Hendersonov otok (Pitcairnovo otočje) (1988.)  •  St. George (Bermudi) (2000.)

1) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke * Svjetska baština u opasnosti;