Rožat – Wikipedija

Rožat
Naselje Rožat
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/grad	Dubrovnik
Najbliži veći grad	Dubrovnik
Površina	0,9 km2 [1]
Visina	1 - 25 mnm
Koordinate	42°40′19″N 18°07′30″E / 42.672°N 18.125°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	395 [2]
– gustoća	439 st./km2
Odredišna pošta	20236 Mokošica [3]
Pozivni broj	+385 (0)20
Autooznaka	DU
Rožat Rožat na zemljovidu Hrvatske

Rožat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dio je dubrovačkog gradskog kotara Komolac.

Rožat se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.

Rožat se dijeli na dva dijela:

Gornji Rožat je smješten iznad Jadranske turističke ceste i sastoji se od starijih kuća te ima malo stanovnika.

Donji Rožat je smješten uz Jadransku turističku cestu i obalu zaljeva Rijeke dubrovačke, a sastoji se uglavnom od novijih, nedavno obnovljenih i novoizgrađenih obiteljskih kuća.

U Rožatu postoji jedna katolička crkva i Franjevački samostan Pohoda Blažene Djevice Marije (Pohođenja Marijina). Samostan je sagrađen 1393. godine, a sagradila ga je Bosanska vikarija. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast, Dubrovačka Republika se oslobađa izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. godine, kad su u Dalmaciji osnovane dvije nove vikarije, samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, pa tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. godine po povlasticama pape Grgura IX. i pape Ivana XXI. U potresu koji je zadesio dubrovački kraj 6. travnja 1667. godine potpuno su uništeni: crkva i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana dvije godine, od 1702. do 1704. uz veliku pomoć Dubrovačke Republike, a klaustar je nanovo uređen 1986. godine.

U mjestu na samoj obali postoji ljetnikovac Rastić koji je pripadao toj vlastelinskoj obitelji za vrijeme Dubrovačke Republike. Bio je odmaralište poznatog dubrovačkog vlastelina, povjesničara i kneza Džona Restića.

Tijekom Domovinskog rata Rožat su JNA i četnici popljačkali, a mnoge kuće popalili, no poslije rata mjesto je gotovo u potpunosti obnovljeno.

Mještani Rožata većinom se bave turizmom, a u manjoj mjeri ribarstvom i poljodjelstvom.

Rožat nastanjuju uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovijesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine mjesto ima 340 stanovnika.

• Franjevačka provincija Svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri