Tara – Wikipedija
Tara | |
|---|---|
| rijeka | |
.JPG) Klanac rijeke Tare | |
| Položaj | |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 140,5 km |
| Površina porječja | 1853 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 25 m3 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | ispod planine Komovi |
| • Sutok | Opasanica i Veruša |
| • Koord. | 42°35′40″N 19°34′30″E / 42.594444°N 19.575°E |
| Ušće | Šćepan Polje |
| • Koord. | 43°20′54″N 18°50′22″E / 43.348333°N 18.839444°E |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | Drinu |
sutok
ušće Tara na zemljovidu Crne Gore
|
Ovo je glavno značenje pojma Tara. Za druga značenja pogledajte Tara (razdvojba).
Tara nastaje od rječica Opasanice i Veruše ispod planine Komovi, na sjeveru Crne Gore. Dugačka je 140,5 km, s prosječnim padom 4,5 m/km i površinom sljeva 1853 km². Posljednjih 40 km toka i klanca (kanjona) Tare je u Bosni i Hercegovini, dok na nekoliko mjesta rijeka čini granicu između dviju država. U Šćepan Polju, zajedno s Pivom tvori rijeku Drinu. Najatraktivniji dio za splavarenje je posljednjih 25 km toka.
Veći dio rijeke (uključujući njen klanac) pod UNESCO-ovom je zaštitom kao dio Nacionalnog parka Durmitor.
Ova je rijeka povoljna i za ribolov (posebno kod Kolašina). U cijelom se toku voda iz rijeke može slobodno piti.
Erozija je stvorila kanjon dug 82 km i dubok 1333 metra, što ga čini najdubljim u Europi, a drugim u svijetu, odmah nakon Grand Canyona na rijeci Coloradu.