Tri kraljevstva – Wikipedija
 | ||
| Prapovijest Kine | ||
| 3 Suverena i 5 Careva | ||
| Dinastija Xia 2100. pr. Kr. – 1600. pr. Kr. | ||
| Dinastija Shang 1600. pr. Kr. – 1046. pr. Kr. | ||
| Dinastija Zhou 1045. pr. Kr. – 256. pr. Kr. | ||
| Proljeće i jesen | Istočni Zhou | |
| Zaraćene države | ||
| Dinastija Qin 221. pr. Kr. – 206. pr. Kr. | ||
| Zapadni Han | Dinastija Han 206. pr. Kr. – 220. | |
| Dinastija Xin 9. – 23. | ||
|
Tri kraljevstva |
||
|
Dinastija Jin |
||
|
Šesnaest kraljevstava |
||
|
Južne i Sjeverne dinastije |
||
|
Dinastija Sui |
||
|
Dinastija Tang |
||
|
Liao |
Pet dinastija i Deset kraljevstava |
|
|
Song |
||
|
Dinastija Yuan |
||
|
Dinastija Ming |
||
|
Dinastija Qing |
||
Republika Kina |
||
| Republika Kina (Tajvan) | ||
Razdoblje Tri kraljevstva (kineski: 三國時代 / 三国|时代, pinyin: Sānguó shí dài) je naziv za razdoblje u povijesti Kine nakon kolapsa dinastije Han, odnosno početak višestoljetnog doba političke nestabilnosti i razjedinjenosti poznatog kao Šest dinastija. U užem smislu se pod time podrazumijeva razdoblje koji je počelo kada je godine 220. osnovana nezavisna država Cao Wei na sjeveru Kine, a prestalo godine 280. kada je Kina ponovno politički ujedinjena pod vlašću dinastije Jin. Veliki dio kineskih i drugih povjesničara, pak, početak razdoblja smješta u godinu 184. kada je izbio ustanak Žutih turbana.
Tri kraljevstva po kojima je razdoblje dobilo ime su bili: Wei na sjeveru, Shu na jugozapadu i Wu na jugoistoku. Povjesničari su im kasnije dali imena Cao Wei, Shu Han i Istočni Wu kako bi ih mogli razlikovati od istoimenih država u ranijim i kasnijim razdobljima. Iako se u stranim prijevodima nazivaju kraljevstvima, ispravniji naziv za svaku od tih država bi trebao biti carstvo, s obzirom na to da su se vladari sve tri države nazivali carevima, odnosno legitimnim nasljednicima prijestolja svrgnute dinastije. Usprkos toga što bi naziv Tri carstva trebao biti ispravniji[1] izraz Tri kraljevstva je postao standard među sinolozima.
Razdoblje Tri kraljevstva se obično na dijeli na tri cjeline: prvo „neslužbeno” razdoblje od 184. do 220. godine, koji su karakterizirali stalni sukobi, prvo između pobunjenih seljaka i carske vlasti, a potom između odmetnutih i suparničkih vojnih zapovjednika koji su se pretvorili u gospodare rata; drugo razdoblje je karakterizirala relativna stabilnost unutar granica novostvorene tri države; treće razdoblje je karakterizirala nova eskalacija nasilja nakon što je državu Shu uništila država Wei (263.), a potom vladajuću dinastiju Weija svrgnula dinastija Jin te konačnu uspostavu vlasti dinastije Jin u čitavoj državi Wu.
Tri kraljevstva se općenito smatraju jednim od najkrvavijih razdoblje kineske povijesti. Kao argument za takve tvrdnje se navodi popis stanovništva izveden pred kraj dinastije Han, kada je u Kini zabilježeno preko 50 milijuna stanovnika,[2] dok je popis koji je napravila Zapadna dinastija Jin stoljeće kasnije zabilježio tek 16 milijuna stanovnika.[2] Usprkos tome, isto je rzdoblje zabilježio i izvjestan tehnološki napredak, koji se najčešće vezuje uz inovacije Zhuge Lianga i Ma Juna.
Zbog niza dramatičnih događaja i živopisnih ličnosti koje su u njima sudjelovale, Tri kraljevstva su ostavila dubok trag na kinesku, a preko nje i na istočnoazijsku kulturu, što se očituje u brojnim tragovima u narodnim pričama, pjesmama, književnim i umjetničkim djelima, odnosno filmovima, TV-serijama i video-igrama. Od svih tih tragova je vjerojatno najpoznatija Romansa Tri kraljevstva, povijesni roman iz 14. stoljeća koji se smatra jednim od klasika kineske i svjetske književnosti; glavnu građu za taj tekst je dao Sanguo Zhi Chen Shoua, koji je, s obzirom na to da je sastavljen u 3. stoljeću, glavni i autorativni izvor podataka o razdoblju.
- ↑ Chinaknowledge, Chinese History - Three Kingdoms
- ↑ a b de Crespigny, Rafe. Studeni 2003. The Three Kingdoms and Western Jin: A history of China in the Third Century AD. Australian National University. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. travnja 2012. Pristupljeno 29. listopada 2010.