hr.wikipedia.org

Umjetnost starog vijeka – Wikipedija

Umjetnost starog vijeka, umjetnost drevnih civilizacija ili umjetnost antike je umjetnost starog vijeka; dio povijesti umjetnosti koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije (ikonografski i ikonološki) umjetničkog djela, ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava arheologiju koja je povijesna znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.

Kronološka granica umjetnosti starih civilizacija teče od početka pojave (oko 4. tisućljećje pr. Kr. na Bliskom istoku i Egiptu) do pada Zapadnog Rimskog Carstva (5. stoljeće). Zemljopisni opseg razvoja prvih civilizacija, definiran kartama političke i vjerske vlasti, dijeli ih na bliskoistočne civilizacije, mediteranske civilizacije, mezopotamijsku, egipatsku, indijsku, predkolumbovsku Ameriku i ostatka Europe i Afrike). Dakle, javlja se okončanjem pretpovijesnog razdoblja na tim prostorima, čime završava i prapovijesna umjetnost), od koje se razlikuje jer se sada za njihovo tumačenje mogu koristiti i povijesni pisani izvori. Ovaj resurs je nezamjenjiv, jer ne samo da omogućava identifikaciju autora ili sponzora umjetničkog rada i omogućava rekonstrukciju konteksta u kojemu je nastalo, nego također omogućava interpretaciju umjetnosti u odnosu na druga područja misli, posebno religiju i filozofiju.

Umjetnost drevne Mezopotamije

Sumerska i akadska umjetnost - Od četvrtog tisućljeća pr. Kr. građeni su prvi gradovi (Ur, Uruk, Eridu, Lagaš) u području između rijeka Tigris i Eufrat (Sumer)
- hramovi (zigurati), grobne komore.
- upotrebljava se adobe, drvo i opeka
- Vjerski figure od alabastera (hijerarhija po visini i veličini očiju) geometrijskih oblika na temelju stošca i valjka.
-Stelama se slave vojne pobjede (Naram-Sinova stela, Hamurabijeva stela)
-Intarzije (Barjak iz Ura).
- Asirci (na sjeveru) i Babilonci (na jugu), te Elamiti (na istoku - Čoga Zanbil)

Asirska umjetnost - U početku na sjeveru rijeke Tigrisa (gornja Mezopotamija), sa središtem u Ašuru, a kasnije Niniva; kasnije cijela Mezopotamija (Asirsko Carstvo, oko 1000. – 612. pr. Kr.).
- Monumentalni hramovi-zigurati i gradski portali, te kamene palače u gradovima od opeke
- Skulptura monumentalnih razmjera (čuvari demoni - lamasu), narativni plitki reljefi

Babilonska umjetnost - Grad Babilon i dva razdoblja kada postaje središte Carstva: prvo za Hammurabija (Rano starobabilonsko razdoblje, oko 2017. – 1793. pr. Kr.), i drugo za Nabukodonozora II. (Novobabilonsko Carstvo (626. – 539. pr. Kr.).
-Izgradnja građevina opisanih u biblijskim pripovijestima: Babilonska kula, Semiramidini viseći vrtovi).
- Reljefi na emajliranim opekama (Ištarina vrata) i figure životinja. Staroegipatska umjetnost

Drevni Egipat - Od četvrtog tisućljeća pr. Kr. do osvajanja Aleksandra Velikog u 4. stoljeću pr. Kr.
- Civilizacija izgrađena oko političke (faraona) i vjerske moći (hramova) koji kontroliraju poljoprivredu redovnih poplava Nila, snage i birokratske strukture (pismo i egipatski hijeroglifi). Razvija se religija koja se temelji na konceptu vječnog života poslije smrti (knjiga mrtvih).
- Monumentalna arhitektura u kamenu: egipatski hram (Luxor, Karnak, Abu Simbel, File) i egipatske grobnice (mastaba i piramida - Staro egipatsko kraljevstvo, i hipogej - Novo egipatsko kraljevstvo -Dolina kraljeva-).
- Imhotep (Džozerova piramida) bio je prvi arhitekt poznato ime (27. stoljeće prije Krista) do Keopsove piramide (arhitekt Hemiunu).
- reljefi i zidne slike su povezane s arhitekturom, kolosalno samostojeće kiparstvo (Mikerinovo trojstvo, Memnonovi kolosi, Sjedeći pisar, Nefertitina bista) dekorativna umjetnost i prenosive figure.
- svečani karakter na temelju kanona krutih prikaza i simbolike.
- karakteristike egipatske umjetnosti su vrlo stabilne tijekom razdoblja od tri tisućljeća: monumentalnost, stereotipi ljudske figure, frontalnost, hijerarhija, nedostatak perspektive u slikarstvu i iskorištavanje perspektive u arhitekturi, kojom dominiraju apsolutno ravne linije (zidova, stupova i greda); osim u likovnim umjetnostima i religijskim konceptima u razdoblju Amarne.

Kuš - Nubija, južno od Gornjeg Egipta, ispod Asuana, naseljena Nilotima (crnci) koji razvijaju civilizaciju koja je oponašala egipatsku, s kojom je bila u kontaktu.
- Ujedinjeni Kuš osvaja Kraljevstvo Aksum.
- skulptura, nakit i pogrebna umjetnost obilježena egipatskim utjecajem.
- Piramide Meroe i Napata, svetište Barkal. Ostale umjetnosti Starog Istoka

Hetitsko Carstvo - Hetiti, iz središnje Anatolije (današnja Turska), uspodtavljaju Carstvo sa središtem u gradu Hattuša koje se širi sredozemnom obalom do Egipta.
- kiklopsko zidanje od tesanika, relativna grubost plitkih reljefa (asirski utjecaj) i nekoliko samostojećih skulptura (egipatski utjecaj), karakterizira nepostojanje formalnih ukrasa i malo detalja.
- Rad u metalu je primitivan, ali vrlo sugestivne stilizacije i apstrakcije.

Feničanska umjetnost - Feničani ili punski ljudi su Semiti koji su se smjestili na obali današnjeg Libanona (Tir, Sidon, Biblos) i proširili se Sedozemljem između 11. stoljeća pr. Kr. i 7. stoljeća pr. Kr. osnivanjem trgovačkih kolonija na jugu talijanskog poluotoka Sicilije i jugu Iberijskog poluotoka, te sjeverne Afrike gdje su osnovali koloniju Kartagu (koja se nastavila širiti do pomorskog carstva u zapadnom Sredozemlju u 3. stoljeću prije Krista i punskih ratova protiv Rima).
- obrt i trgovina luksuznom robom (oružje, keramika, tekstil, bojila) jedrilicama po Mediteranu, pa čak i uz europske i afričke obale Atlantika.
- Na nju utječu: staroegipatska umjetnost i mezopotamijska umjetnost, ali i egejska umjetnost te kasnije i starogrčka umjetnost na koju i ona utječe (Arhajsko razdoblje).

Kraljevstvo Izrael - Povijesti drevnog Izraela je povijest semitskih nomada (Židovi ili Hebreji) koji se okupljaju i stvaraju kraljevstvo u sukobu s ljudima Kanana do kraja 2. tisućljećja pr. Kr. (Šaul, David, Salomon)
- Prijestolnica Jeruzalem i Jeruzalemski hram, su glavni umjetnički i vjerski centar: monoteizam, sveta knjiga (Tora ili Biblija), zabrana idolopoklonstva (Sprečavanje bilo ljudskog ili životinjskog grafičkog prikaza).
- Sukcesivno ih osvajaju Asirci, Babilonci, Perzijanci, Grci i Rimljani (od kada postaju prognanici i javlja se dijaspora).

Perzijska umjetnost - Medijsko Carstvo i Perzijsko Carstvo razvili civilizaciju između Mezopotamije, Indije, Srednje Azije i na Kavkazu, sušnom području prolaza nomadskih plemena koje odgovara današnjem Iranu.
- Ukrasna nomadska umjetnost (oružje, brodovi) od drva, kosti ili metala. Stilizirane životinje, figurativne i organske apstrakcije.
- Nakon dominacije Asiraca, osvojaju Babilon 539. pr. Kr.
- Palača velikih razmjera (različiti utjecaji, svečanost i ponavljanje motiva - Perzepolis, Suza, Ekbatana), nepostojanje religiozne arhitekture, određuje se prema karakteristikama vjere, zoroastrizam.
- Nadgrobna umjetnost: grobnice Nakš-e Rustama, Pasargad.
- Kiparstvo povezano s arhitekturom (Behistunski natpisi).

Skitska umjetnost - Umjetnost naroda Skita koja je cvjetala od 4. do 1. st. pr. Kr. u zaleđu Crnog mora.
- Uglavnom maleni prenosivi predmeti od kovine ili izrezbareni od drveta, zlata, srebra i bronce (oružje, nakit, posuđe, kultni predmeti, dijelovi konjske opreme i sl.) bogato su ukrašeni dekorativnim elementima (uglavnom životinjskim motivima) čija stilizacija predstavlja originalno povezivanje grčke i asirske umjetnosti, a po nekima i kineskog umjetničkog izraza.
- Najstariji poznati vuneni tepih izrađen tehnikom uzlanja, svjedoči o trgovačkim vezama s Perzijom u doba Ahemenida.^[2]

Predislamska arapska umjetnost - Prije islama Arabija se razvijala kao civilizacija bez centralizirane države, među arapskim narodima neki su bili nomadi, a ostali su se smjestili u poljoprivrednim i urbanim područjima. Ujedinjenje je došlo s Islamom (7. stoljeće).
- Utjecaj mezopotamske i perzijske umjetnosti (solarni hram Marib, grobnice Iako'in Saliha i Al Aina). Uz helenizaciju i rimsko osvajanje okolnih područja Arabije jačaju utjecaji grčko-rimske umjetnosti (Palmira, Petra). Egejska umjetnost

Cikladska kultura - Otočje Cikladi, brončano doba (2500. – 1600. pr. Kr.).
- keramika (vaze, čaše, itd.) geometrijski ukrasi (ravne linije, krivulje, spirale).
- Mali idoli od mramora sa sintetičkim linijama i istaknutim nosom.

Minojska kultura - Na otoku Kreti u brončano doba (3. tisućljećje pr. Kr.) nastaje kretska kultura, poznata kao minojska po vladavini kralja Minosa i minotaurovom labirintu (identificiran s palačom grada Knosa).
- Ukrasno zidno slikarstvo sklada i pokreta, živih boja i frontalnim prikazom povezano s arhitekturom palača neformalne i praktične arhitekture (labirint s dvorištima i različitim razinama).
- Keramika, mala skulptura (male figure - glina i terakota), vaze.
- Teme iz svakodnevnog života, životinjski (morski svijet) i vjerski (zavjetni i obredni komadi).

Mikenska kultura - Ahajci u brončano doba osnivaju kulturu u području suvremene kontinentalne Grčke.
- Glavni centar je Mikena, utjecajem minojske umjetnosti. Zidine Tirinta.
- Monumentalna arhitektura monumental, slikarstvo vojne i narativne tematike bez lakoće minojske umjetnosti. Ostale drevne umjetnosti Europe

Keltska umjetnost - Stil karakterističan narodima keltskog jezika u Srednjoj i Zapadnoj Europi (Njemačka, Francuska, središnja i sjeverna Španjolska), te na Britanskom otočju (Britanija i Irska), gdje su živjeli sve do srednjeg vijeka (Insularna umjetnost), U ostalim područjima je razvijen iz prapovijesne latenske kulture brončano doba, do rimskog osvajanja.

Germanska umjetnost - Karakterističan stil germanskih naroda koji se u ranom srednjem vijeku, u razdoblju migracije ili barbarske invazije (predromanika), transformira u njemačku umjetnost, što je početak srednjovjekovne umjetnosti.

Iberska kultura - Iberi su različito autohtono stanovništvo Iberijskog poluotoka, što isključuje Kelte (interijer i sjever), a koji su govorili predindoeuropskim jezikom, koji se odnosi na baskijski. Razvijaju svoje civilizacije u dodiru s kolonizatorimaa Grcima i Feničanima (Gadir - Cádiz, Qart Hadash - Cartagena).
-Zavjetne skulpture i nadgrobni spomenici (Dama iz Elchea).

Etruščanska umjetnost - Etruščani razvijaju svoju civilizaciju u regiji Etrurija, sadašnja Toskana između devetog stoljeća pr. Kr. i drugog stoljeća pr. Kr.
- Nadgrobna umjetnost, tumuli sa zidnim slikama (Monterozzi i Banditaccia), grobne urne, kiparstvo sarkofaga i poprsja.
- Komadi u bronci (Kapitolijska vučica, Kimera iz Arezza) i terakoti, zlatarstvo.
- Utjecaji arhajske Grčke (Apolon iz Veiija).
- utvrđeni gradovi (Veii, Perugia, Volterra).