hr.wikipedia.org

Ustav Sjedinjenih Američkih Država – Wikipedija

Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država. Bio je to prvi ustav u svijetu. Prema njemu SAD postaju savezna (federativna) republika. Predsjednik države ima izvršnu i vrhovnu vlast, zakonodavnu vlast dobiva Kongres SAD-a, a svaki zakon koji nije u skladu s Ustavom može poništiti Vrhovni sud.

Ipak, američki Ustav nije poštovao stavove Deklaracije neovisnosti. Pravo glasa dobili su samo bogatiji građani. U posebno teškom položaju bili su Negroidi, a nastavljeno je potiskivanje i istrebljivanje Indijanaca.

Taj je Ustav na snazi i danas, ali je izmijenjen i dopunjen brojnim amandmanima.

Ratifikacija Ustava po državama
	Datum	Država	Glasovi
Za	Protiv
1	7. prosinca, 1787.	Delaware	30	0
2	12. prosinca, 1787.	Pennsylvania	46	23
3	18. prosinca, 1787.	New Jersey	38	0
4	2. siječnja, 1788.	Georgia	26	0
5	9. siječnja, 1788.	Connecticut	128	40
6	6. veljače, 1788.	Massachusetts	187	168
7	28. travnja, 1788.	Maryland	63	11
8	23. svibnja, 1788.	South Carolina	149	73
9	21. lipnja, 1788.	New Hampshire	57	47
10	25. lipnja, 1788.	Virginia	89	79
11	26. srpnja, 1788.	New York	30	27
12	21. studenog, 1789.	North Carolina	194	77
13	29. svibnja, 1790.	Rhode Island	34	32

v • u Sjedinjene Američke Države

simboli i identitet	grb • zastava • himna

zemljopis	politička podjela • savezne države (glavni gradovi) • okruzi • Indijanski rezervat • prekomorska proširenja • gradovi • Washington, D.C. • New York • Los Angeles • klima • Aljaska • rijeke • planine • Apalačko gorje • Stjenjak • Velika jezera • Aljaski zaljev • Mali udaljeni otoci • nacionalni parkovi • vremenske zone

povijest	Pretkolumbovska Amerika • Kolonijalna povijest SAD-a • Trinaest kolonija • Američka deklaracija o neovisnosti • Očevi osnivači SAD-a • Američki rat za neovisnost • Pariški mir (1783.) • Ugovor o konfederaciji i stalnoj uniji • Divlji zapad • Ustav Sjedinjenih Američkih Država • Američko-meksički rat • Španjolsko-američki rat • Američko-indijanski ratovi • Povijest ženskog prava glasa u SAD • Američki imperijalizam • SAD u Prvom svjetskom ratu‎ • Uncle Sam • Velika gospodarska kriza • Slom burze na Wall Streetu 1929. • SAD u Drugom svjetskom ratu‎ • Napad na Pearl Harbor • Rat na Pacifiku • Projekt Manhattan • Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija • Američki ratni zločini • Američko stoljeće • Korejski rat • Hladni rat • Kubanska kriza • Atentat na Johna F. Kennedyja • Program Apollo • Svemirska utrka • I Have a Dream • Vijetnamski rat • Zaljevski rat • Teroristički napadi 11. rujna 2001. • Rat protiv terorizma • Uragan Katrina

politika i gospodarstvo	predsjednik (popis) • Bijela kuća • Federalna vlada • Kongres • Zastupnički dom • Senat • državni tajnik • Vrhovni sud • FBI • CIA • Pentagon • predsjednički izbori • Hrvatsko-američki odnosi • Hrvati u SAD-u • Oružane snage SAD-a • gospodarstvo • američki dolar • Sustav federalnih rezervi • Wall Street • promet • turizam • znanost • Američka akademija umjetnosti i znanosti • obrazovanje • popis sveučilišta • putovnica

društvo, kultura i sport	stanovništvo • etničke grupe • Angloamerikanci • Afroamerikanci • Američki Židovi • Sjevernoamerički Indijanci • jezici • kultura • umjetnost • arhitektura • Kip slobode • državni blagdani • književnost • glazba • country • jazz • R'n'B • kinematografija • Hollywood • Oscar • Zlatni globus • Grammy • Emmy • religija • kršćanstvo • Katolička Crkva • Fulton Sheen • Svjetska baština • kuhinja • sport • SAD na OI • St. Louis 1904. • Los Angeles 1932. • Los Angeles 1984. • Atlanta 1996. • nogometaši • MLS • košarkaši • NBA • hokejaši na ledu • NHL • MLB • AFL • Super Bowl • US Open

jezici	američki engleski (afroamerički engleski • afroamerički dijalekt) • francuski (kajunski • luizijanski kreolski) • jidiš (jingliš) • njemački (pennsylvanijski) • španjolski (cálo • novomeksički • spanglish)