lokalpatrioti-rijeka.com

Kronologija - Lokalpatrioti Rijeka

️Tue Feb 07 2023

1867. Na krunidbi cara Franje Josipa I. za kralja Ugarske iz cĳele Hrvatske došla je samo delegacĳa Rĳeke, koja je donĳela grumen zemlje iskopan ispod Gradskog tornja

1867. 1.Travnja u Rijeku dolazi Mađar Eduard Cseh koji kao kraljevski komesar preuzima upravu nad gradom i županijom, kako bi preuzeo vlast u Rijeci u ime Mađarskih vlasti. Riječani su ga dočekali sa Mađarskim zastavama.

1867. 21 Prosinca stvorena je Ugarsko-hrvatska nagodba. Hrvarski sabor je nije prihvatio. U članku 66. je stajalo:

§. 66.

U smislu predidućih paragrafa priznaje se da na teritorijalni opseg kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije spada:
1. Svekoliki prostor, koj za sada skupa sa gradom Bakrom i njegovim kotarom riečkoj županiji pripada, izuzamši grad Rieku i njegov kotar glede kojih među oba kraljevska odbora nagodba uspjela nije.
2. županija zagrebačka sa gradovi Zagrebom i Karlovcem;
3. županija varaždinska sa gradom Varaždinom;
4. županija križevačka s gradovi Križevci i Koprivnicom;
5. županija požeška sa gradom Požegom;
6. županija virovitička sa gradom Osiekom;
7. županija sriemska.

Nadalje sliedeće krajiške pukovnije:
1. Lička:
2. Otočka.
3. Ogulinska.
4. Slunjska.
5. Banovačka prva.
6. Banovačka druga.
7. Varaždinsko-Križevačka.
8: Varaždinsko-Gjurgjevačka.
9: Gradiškanska.
10. Brodska.
11. Petrovaradinska.

Napokon:
Sadašnja Dalmacija.

1868. 21.Rujna Hrvatski je sabor napokon prihvatio Hrvatsko – Ugarsku nagodbu. Prema nagodbi, Rijeka je kao corpus separatum (izdvojeno tijelo) došla izravno pod upravu mađarske krune, što je izvedeno mjenjanjem članka 66., tzv. Riječke krpice, na već postojeći ugovor, potvrđen od strane cara Franje Josipa I. novi Članak 66. zaljepljen je preko prijašnjeg teksta i zato je nazvan Riječka Krpica. Novi paragraf 66. zaljepljen preko ranijeg teksta je glasio:

§. 66.

U smislu prijašnjega paragrafa priznavaju se kao k teritoriju kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije spadajući:

1. Sve ono zemljište, koje sada skupa s gradom i kotarom bakarski pada županiji riečkoj, s izuzećem grada i kotara riečkoga, koji grad, luka i kotar sačinjavaju posebno s ugarskom krunom spojeno tielo (separatum sacrae regni coronae adnexum corpus) i glede kojega kao taktova, posebne autonomije i na nju protežućih se zakonodavnih i upravnih odnošaja uredjenja, imat će se putem odborskih razprava izmedju sabora kraljevine Ugarske i sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Rieke obće sporazumljenje postići.

2. županija zagrebačka sa gradovi Zagrebom i Karlovcem;
3. županija varaždinska sa gradom Varaždinom;
4. županija križevačka s gradovi Križevci i Koprivnicom;
5. županija požeška sa gradom Požegom;
6. županija virovitička sa gradom Osiekom;
7. županija sriemska.

Napokon:
Sadašnja Dalmacija.

1868. počimlju veliki zahvati na riječkoj luci. Glavni projektant bio je Francuz Hilarion Pascal, projektant luka Marseillea i Trsta. Graditelj je bio inženjer Antal Hajnal, voditelj poduhvata od 1877. godine. Mađari pokušavaju riječku luku suprostaviti austrijskoj luci Trst. Izvedba radova prepuštena poduzeću Sivel & Comp iz Marseja. Kamenje za 1000 metara lukobrana dovoženo iz Martinšćice Preluka i Kantride.

1870. Rijeka je pripojena Mađarskoj i obnovljen je gubernij. a 10. kolovoza svečano ustoličen grof Jozsef Zichy kao novi guverner Rijeke i Ugarsko-hrvatskoga primorja.

1870. Izgrađen tunel Kalvarija.

1870. staro Adamićevo kazalište dobilo je aparat za električno svjetlo

1871. Utemeljena je Rĳečka banka.

1871. Uspostavljena je redovita brodska linija Rijeka-Volosko-Ika-Lovran

1872. u Riječkoj tehničkoj tvornici (Stabilimento tecnico fiumano) Sagrađen je Hrvat, prvi parobrod željezne konstrukcĳe s rĳečkih navoza. Brod je napravljen prema nacrtu riječkoga inženjera Otta Schlicka.

1872. Utemeljena Riječka banka (Banca Fiumana) s pola milijuna forinti temeljne i uplaćene glavnice.

1872. Gradnja Gradske plinare prema nacrtima Ignazija Rossija.

1872. Giovanni Ciotta izabran za gradonačelnika.

1873. 24. lipnja Rĳeka je spojena željezničkom prugom sa Svetim Petrom (Pivkom), a s Karlovcem 25. Prosinca. Inače, u Habsburškoj Monarhĳi sve su pruge smatrane pomoćnima u odnosu na prugu Beč–Trst iz 1857. godine.

1873. je na prostoru užeg centra grada uveden je omnibus kao oblik gradskog prĳevoza od željezničke stanice do trga Adamich.

1873. godine satovi na sve četiri strane gradskog tornja na Korzu zamjenjeni su satnim mehanizmom koji je pokazivao vrijeme u Beču na međunarodnoj izložbi. Taj je sat i danas u funkciji.

1873. Prva nogometna utakmica između mađarskih željezničara i engleskih tehničara iz Tehničkog poduzeća. Inače, prvu loptu u Zagreb donio je Frane Bučar 1893.godine.

1874. Otvoren Park Mlaka, poznatiji kao Giardino Pubblico. Projektirao ga je dr. Filibert Bazarig prema sugestijama gradonacelnika G. Ciotte na zemljištu koje je tadašnja općina kupila od baruna Jurja Vranyczanyja.

1874. Gradonačelnik Giovanni de Ciotta donosi generalni urbanistički plan. Plan se i danas čuva u arhivu Instituta za Urbanizam u Rijeci.

1874. Osnovana Tvornica torpeda Whitehead & Comp.

Do 1874. godine Trsat je sa susjednim selima potpadao pod municipij slobodnoga
kraljevskog grada Bakra, tada najvećeg hrvatskog grada. Razvrgnućem bakarskoga municipija osnovana je posebna upravna općina Trsat, kojoj su pripali Sušak i Vežica. Sjedište općine bilo je isprva u povijesnoj jezgri na Trsatu, a poslije u Sušaku.

1875. godine otvorena je prva osnovna škola na Sušaku koju su mogli pohađati samo muška djeca.Do tada su djeca morala pohađati školu u Rijeci.

1877. U Rĳeci djeluju veliki hoteli Europa i Hotel de la Ville, te manji Albergo alla stella d’oro i Hotel Nazionale. Hotel Quarnero u Opatĳi podignut je tek 1884. godine, a za njega se često pisalo da je bio prvi na Jadranu.

1878. Restauriran Gradski toranj sa satom na Korzu.

1878. Na Sušaku pokrenuta prva tiskara pod imenom Primorska tiskara. Riječki i primorski Hrvati na Sušaku pokrenuli pravaški list »Sloboda«, koji je poveo žestoku borbu protiv riječkih mađarona.

1879. otvara se prva djevojačka osnovna škola na Sušaku, u kojoj službuje kao prva učiteljica Marija Maurović (udata kasnije za prof. Viraga). Punih je 8 godina ona sama učiteljevala, a godine 1887. dodjelili su joj kolegicu Juliji Trdenić.

1881. Započinje radom Ljuštionica riže (Pilatura di riso) i tvornica škrobi, najveće prehrambeno poduzeće tog vremena u gradu. Prerađivala je na vrhuncu proizvodnje 70 000 tona riže i imala je 400 zaposlenih.

1881. hrvatska gimnazija premještena u kuću Adamić iz bivše zgradeisusovačkog Kolegija. Tu će ostati do 1896

1881. Nakon što je na Svjetskoj izložbi u Parizu Edison prikazao usavršenu verziju žarulje, u Rĳeci su izvedeni prvi pokusi s električnom rasvjetom u luci. 30. kolovoza iste godine zasjala je prva električna svjetlost u Rijeci. Čuveni Károly Zipernowsky, pronalazač transformatora, voditelj odjela elektrotehnike i kasniji direktor tvornice Ganz iz Budimpešte s četiri je svjetiljke osvijetlio Gat Zichy (De Franceschijev gat) i skladišta II i III u riječkoj luci. Ubrzo započinje redovni noćni pretovar robe.

1881. 1. Srpnja otvoren je paviljon velike tržnice

1882. Utemeljena je Rafinerĳa nafte na Mlaki, koja je 1908. godine bila najveća u Europi.

1882. Utemeljeno je brodarsko poduzeće Adria, najveće u istočnom dĳelu Monarhĳe.

1882. Grad je dobio modernu kanalizacĳu.

1882. U tvornici Torpedo uvedena je električna rasvjeta u pogonima.

1882. Brajdica je teritorijalno pripadala Hrvatskoj ali je Riječka luka htjela otkupiti taj teren, čak je Hrvatski sabor usvojio prijedlog o prodaji Brajdice za 53.000 forinti Rijeci, ali se je kasnije odustalo od namjeravane prodaje.

1883. Osnovan Klub prirodnih znanosti – Naturwissenschaftlichen Club. Peter Salcher ubrzo je održao predavanje “Fotografija brzih pokreta”.

1883. izdana građevinska dozvola za izgradnju riječke rafinerije na predjelu grada Ponsal

1883. Srušeno staro Adamićevo kazalište

1883. Rijecki gradonacelnik Giovanni de Ciotta na nasutom podrucju gdje vec postoji Ribarnica, gradi placu, a na dijelu bliže Riječini počimlje gradnja Riječkog kazališta. Prvo je srušeno staro Adamićevo kazalište koje se je nalazilo na mjestu sadašnje “Palazzu Modello” (Gradska Knjižnica), čiji je stražnji kraj duboko ulazio na Novu Riječku prometnicu Riva.

1884. Palača Jadran (Palazzo Adria) izgrađena je kao sjedište velike mađarske brodarske kompanije po projektu Vilmosa Freunda, ali su ga u Rijeci modificirali arhitekti Franjo Matijasić i Giacomo Zammattio tijekom izgradnje Venecijanski kipar Sebastiano Bonomi izradio je za veća pročelja po četiri velike skulpture, personifikacije kontinenata (Europa, Amerika, Afrika, Azija) i pomorskih zanimanja (kapetan, pilot, kormilar, strojar).

1884. 1. Rujna postavljen kamen temeljac za zgradu Pomorske uprave u Rijeci.

1885. Dovršeno je novo kazalište po projektu Fellnera i Helmera, koji su podigli 53 kazališta diljem Europe. Gradnja je stajala 520.000 forinti. U zgradi je korištena električna rasvjeta iz vlastitog izvora. Isti bečki atelje podigao je kazalište u Zagrebu 1895. godine.

1885. Nakon izgradnje upravne zgrade Luke, u prizemlju je utemeljen muzej i akvarĳ s 36 bazena s morskim životinjama. Zgradu je projektirao Josip Hubert.

1885. Dovršena je Palača “Modello” sagrađena je na mjestu srušenog “Adamićevog teatra” po projektu bečkog ateljea Fellner i Helmer, kao palača Riječke banke i štedionice

1885. Gjuro Ružić uredio na Brajdici prvo sušačko kupalište.

1885. Na poticaj Austrĳanca Broodbecka utemeljen je Rĳečki alpinistički klub.

1886. Predavanje u Klubu prirodnih znanosti koje su održali Peter Salcher i Sandor Riegler na inicĳativu uglednog Ernsta Macha i na kojem su prikazani prvi snimci leta puščanog zrna u svĳetu.

1886. Ljeti se pojavila u Rijeci kolera, koja traje puna tri mjeseca. Od lipnja do rujna bila su 162 smrtna slučaja i 98 ozdravljenja.

1887. 8. Rujna Počela radom Hrvatska narodna čitaonica na Trsatu

1886. 18. rujna. Puštena u pogon Rafinerija petroleja.

1887. završena gradnja Hotela Kontinental po projektu Mate Glavana. Sušačani su je zvali “Palača Bačić”

1888. otvorena Osnovna Škola za djevojčice u ulici Dolac (Sveučilišna Knjižnica)

1888. Konačno je otvoren Hotel Kontinental na Sušaku

1888. 17. Rujna donesen građevni statut Sušaka, najstarija regulacijska osnova grada

1888. dovršena palača obitelji Ploech na Žabici

1888. Caterina Riccotti renovira staro drveno kazalište po projektu Nikole Predonzanija. Teatro Riccotti mijenja ime u Teatro Fenice

1888. Na Sušaku pokrenut list “Nepristran” (Inparziale) na talijanskom jeziku

1888. otvorena Osnovna Škola za dječake u ulici Dolac (Talijanska Gimnazija)

1889. Počela gradnja željezničkoga kolodvora prema nacrtima Ferencza Pfaffa

1890. Započela je radom prva telefonska centrala u Rĳeci, s prvih 86 pretplatnika.

1890. U Klubu prirodnih znanosti predavanje o Edisonovom fonografu, s demonstracijom izuma.

1890. Započeo radom Ugarski trgovački muzej sa stalnim postavom mađarskih proizvoda. Djelovao je na prvom katu u ovalnoj kući koja je stajala na mjestu današnje zgrade Euroherca

1890. 30. Studenog otvorena zgrada Filodramatice

1890. započet projekt paviljona zatvorene tržnice na Brajdi – 1896. projekt je završen i predan riječanima

1890. otvoren Riječki Željeznički kolodvor

1891. dovršena je upravna zgrada željezničkoga kolodvora

1891. 23. Lipnja Franjo Josip l posjećuje Riječku rafineriju

1892. Sagrađen prvi i jedini austrougarski tanker – Etelka, koji je dovozio sirovu naftu u rĳečku rafinerĳu. Sagrađen je specijalno za potrebe riječke Rafinerije. Etelka je bila prvi – a vrijeme je pokazalo i jedini – tanker Austro-Ugarske Monarhije. Štoviše, ona je jedan od prvih brodova te vrste u svjetskim relacijama, pogotovo imajući na umu čelične brodove za dugu plovidbu.

1892. 9.ožujka dr. Erazmo Barčić mlađi poginuo u dvoboju u Rijeci (Nezna se razlog dvoboja)

1892. Njemačka je brodogradilišna tvrtka Howaldts Werke iz Kiela podigla omanje brodogradilište na priobalnom predjelu zvanom Brgudi, nekoliko kilometara zapadno od ondašnje Rijeke, na kojem je već od ranije poslovao omanji pogon za popravak drvenih brodova. To je preteča današnjeg brodogradilišta “3.maj”

1892. 12. prosinca Pod zapovjedništvom Franje Šodića, kapetana iz Kostrene, tanker Etelka je prvi put uplovio u Rafinerijinu Petrolejsku luku u Rijeci. Dopremio je 3.500 tona nafte iz crnomorske luke Batumi.

1893. utemeljen Riječki Književni Krug, jedna od najvažnijih kulturnih institucija u gradu tog doba, koja je nastojala promovirati Talijansku kulturu Hrvatskoj, i suprotstaviti je hrvatskoj kulturi koju je promovirala Narodna čitaonica Riječka osnovana 1849

1893. Počela gradnja Sušačke gimnazije

1894. započeta izgradnja Palače Adrija po projektu Franje Matijasića. Izgradnja dovršena 1897

1895. Započelo rušenje stare Guvernerove palače na piazzi Elizabeta

1896. 20. veljače snimljena je rendgenom ruka barunice Josephine Mollinary Vraniczany u Klubu prirodnih znanosti. Fotografija je djelo Petera Salchera, a izvedena je samo mjesec dana nakon svjetske prezentacije rendgena.

1896. Svečano je otvoren moderan vodovod koji je koristio nepresušiv Zvir u podnožju Kozale.

1896. Osnovan Stabilimento Lazarus, radionica za ispitivanje brodskih motora i opreme (danas Brodogradilište Viktor Lenac).

1896. Michele Maylander (1863 – 1911), cijenjeni riječki političar osniva Autonomnu Stranku. Samo ime govori o njenom programu

1896. U rujnu Prve filmske predstave u Rĳeci. Vincenzo Giardon je prikazivao filmove u Zmajićevoj kući na obali (danas Svid Rock Caffe).

1896. 1. Travnja Hrvatska gimnazija seli u novoizgrađenu zgradu na Sušaku.

1896. Dovršena izgradnja nove Guvernerove palače

1897. 19. Veljače Michele Maylander (1863 – 1911) prvi put izabran za riječkog gradonačelnika. Bio je biran još 6 puta tokom vremena

1898. Giovanni Delaitti konstruirao u Rijeci svjetiljku na acetilenski plin. Delaittijeva svjetiljka davala je svjetlost jačine 400 svijeća.Nakon što su ribari stoljećima isplovljavali u noćni ribolov svjetlosno se pomažući u privlačenju lovine loženjem vatre, sve se promijenilo tim “Riječkim izumom”

1899. 7. studenog, krenula su prva tramvajska kola od mosta na Rječini uzduž Fiumare prema zadnjoj stanici na Pioppi, na jednotračnoj pruzi četiri kilometra dugoj, što je Rijeku svrstalo u red modernih gradova u Europi, 11 godina prije Zagreba. (Ricardo Zanella predvodi demonstracije od dvadesetak mladiće na Trgu Adamić radi natpisa na tramvajima koji su bilo dvojezični, pisani na talijanskom i mađarskom jeziku.)

1899. 18. Svibnja otvoreno sušačko kupalište na Brajdici. Inalo je i kabine za žene

XIX. stoljeće. – Rijeka je osma luka u Europi; u najvećoj tvornici duhana u Carstvu zaposleno čak 2400 radnika, u tvornici papira instliran prvi parni stroj u jugoistočnoj Europi; registirano više od 20 velikih poduzeća i brodogradilišta; na riječkim ulicama govorilo se hrvatski, talijanski, njemački, mađarski, slovenski, francuski, engleski, pa i švedski i flamanski

1899. Prva industrĳska izložba u Rĳeci, u lučkom magazinu broj 6 na Žabici. Trajala je mjesec dana, od 30. Travnja do 30 Lipnja.

1900. 8. travnja u Rijeci je ugarsko Ministarstvo poljoprivrede osnovalo Stanicu za kemijska ispitivanja pod nazivom M. KIR. ALLAMI VEGYKISERLETI ALLOMAS – R. UNG. STAZIONE SPERIMENTALE CHIMICA DELLO STATO FIUME. Ta je stanica bila prva organizirana ustanova javnog zdravstva na ovom području.