1. 6. – Wikipedija/Википедија
1. lipanj/jun (1. 6.) je 152. dan godine po gregorijanskom kalendaru (153. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 213 dana.
- 1198. – Vizantijski car Aleksije III Anđeo odobrio srpskom velikom županu Stefanu Nemanji i njegovom sinu monahu Savi da na ruševinama Hilandariona podignu novi manastir Svete Gore, srpski manastir Hilandar.
- 1479. – Osnovan univerzitet u Kopenhagenu.
- 1562. – Rimski car Ferdinand I i turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisali mirovni sporazum kojim se Ferdinand odrekao Erdelja (današnji Banat) u korist turskog vazala Jovana Zapolje.
- 1671. – Turska je objavila rat Poljskoj.
- 1792. – Kentucky postaje 15. država SAD.
- 1796. – Tennessee postaje 16. država SAD.
- 1839. – Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao u korist sina Milana i napustio Srbiju.
- 1869. – Španija donela novi ustav kojim je proglašena sloboda veroispovesti i štampe, uveden je sud sa porotom i građanski brak.
- 1880. – U SAD instalirana prva javna telefonska kabina u svetu, u zgradi "Jejl banke" u Nju Hejvnu.
- 1906. – Finska je kao prva zemlja na svijetu novim izbornim zakonom dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane.
- 1941. – Drugi svetski rat: Nemci potukli britanske trupe i osvojili Krit, čime su obezbedili važnu bazu za operacije na Bliskom Istoku i u Severnoj Africi. Britanci su se povukli s velikim gubicima, a prilikom evakuacije poginulo je i oko 3.000 Australijanaca.
- 1944. – Jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević potpisao je ukaz o imenovanju za predsednika jugoslovenske vlade u izbeglištvu bivšeg hrvatskog bana Ivana Šubašića.
- 1958. – General Šarl de Gol postao je francuski premijer u jeku krize oko budućnosti francuskih kolonija u severnoj Africi.
- 1964. – Osnovana Palestinska Oslobodilačka Organizacija(PLO).
- 1967. – Izašao novi album grupe Beatles - Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band.
- 1969. – Kandidat degolista Žorž Pompidu izabran je za predsednika Francuske nakon što je Šarl de Gol podneo ostavku.
- 1973. – Britanski Honduras promenio naziv u Belize.
- 1973. – Predsednik grčke vojne vlade Georgios Papadopulos ukinuo monarhiju i proglasio republiku.
- 1979. – Poslije devedeset godina ukinuta vladavina bijele manjine u Rodeziji, sada Zimbabve.
- 1980. – Američka kablovska TV mreža CNN počela sa radom.
- 1990. – Predsednici SSSR-a i SAD Mihail Gorbačov i Džordž Buš potpisali su sporazum o prestanku proizvodnje hemijskog oružja i o uništavanju tog oružja do kraja 1992.
- 1992. – Hrvatska postala članica UNESCO-a.
- 1993. – Smenjen predsednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić, prvi predsednik SRJ izabran u junu 1992.
- 1994. – Južna Afrika se nakon 33 godine ponovo vratila u Komonvelt.
- 1994. – Armando Kalderon Sol postao prvi predsednik Salvadora nakon gotovo desetogodišnjeg građanskog rata.
- 1997. – Na parlamentarnim izborima u Francuskoj pobedila je udružena levica, a premijer je postao lider Socijalističke partije Lionel Žospen.
- 2000. – Haški tribunal za zločine počinjene u Ruandi 1994. godine, osudio je belgijskog novinara na 12 godina zatvora jer je podsticao zločine u svojim radio emisijama.
- 2001. – Nepalski prestolonaslednik princ Dipendra ubio je u palati u Katmanduu svoje roditelje, kralja Birendru i kraljicu Ajsvaraju i još šest članova porodice, a potom izvršio samoubistvo. Državna komisija saopštila da je princ bio pod uticajem alkohola i droge.
- 2001. – U eksploziji bombe u noćnom klubu u Tel Avivu, koju je aktivirao palestinski bombaš samoubica, poginula je 21 osoba.
- 2003. – Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u posetu Velikoj Britaniji na poziv britanske kraljice Elizabete Druge.
- 2006. – izdata 6.06 (Dapper Drake) verzija Ubuntu Linuxa.
- 2016. - Otvaranje baznog tunela Gotthard, sa 57 km najdužeg železničkog tunela na svetu.
- 1265. – Dante Alighieri, italijanski pjesnik.
- 1765. – Christiane von Goethe, žena Johanna Wolfganga von Goethea.
- 1780. – Karl Marija fon Klauzevic, pruski general. .
- 1803. – Mihail Ivanovič Glinka, ruski kompozitor. .
- 1815. – Otto I., kralj Grčke.
- 1875. – Paul Landowski, francuski kipar, poljskog podrijetla († 1961.).
- 1886. – Vladimir Becić, hrvatski slikar († 1954.).
- 1907. – Frenk Vitl, engleski pronalažač. .
- 1926. – Marilyn Monroe, američka glumica († 1962.).
- 1934. – Pat Boone, američki pop pjevač i glumac.
- 1937. – Morgan Freeman, US-američki glumac.
- 1941. – Dragoljub Ojdanić, bivši načelnik Generalštaba VJ i ministar odbrane SRJ.
- 1947. – Ron Dennis, britanski biznismen i ambasador.
- 1955. – Dušan Savić, srpski nogometaš.
- 1956. – Saúl Lisazo, argentinski glumac i bivši nogometaš.
- 1961. – Jasmin Repeša, hrvatski košarkaški trener i izbornik košarkaške reprezentacije.
- 1966. – Abel Balbo, argentinski nogometaš i trener.
- 1967. – Nives Ivanković, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
- 1971. – Mario Cimarro, kubanski glumac i pevač.
- 1973. – Heidi Klum, njemački supermodel.
- 1978. – Aleksandar Šapić, srpski vaterpolista i političar.
- 1982. – Žastin Enan Arden, belgijska teniserka.
- 1985. – Tamara Todevska, makedonska pop-pevačica.
- 1986. – Žarko Marković, crnogorski rukometaš s katarskom putovnicom.
- 1988. – Javier Hernández (Chicharito), meksički nogometaš.
.
- 193. – Didije Julijan, rimski car (* 133.).
- 1660. – Mary Dyer, engleski Kveker.
- 1815. – Louis Alexandre Berthier, francuski maršal.
- 1846. – Grgur XVI., Papa.
- 1860. – Charles Goodyear, američki inženjer i pronalazač vulkanizacije (* 1800.).
- 1868. – James Buchanan, 15. predsjednik SAD.
- 1946. – Jon Antonesku, rumunski general. .
- 1948. – Jaša Prodanović, srpski političar i pisac. .
- 1952. – John Dewey, američki filozof, psiholog i reformator obrazovanja.
- 1953. – Emanuel Vidović, hrvatski slikar (* 1870.).
- 1962. – Adolf Eichmann, njemački SS-rukovodilac (* 1906.)
- 1970. – Giuseppe Ungaretti, talijanski pjesnik.
- 1987. – Rašid Karami, libanski premijer.
- 1997. – Zvonimir Golob, hrvatski pjesnik, esejist i kritičar (* 1927.)
- 2008. – Yves Saint Laurent, francuski modni dizajner.
.
. .
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar