1. 7. – Wikipedija/Википедија
1. jul/juli/srpanj (1. 7.) je 182. dan godine po gregorijanskom kalendaru (183. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 183 dana.
- 69. – trupe u Egiptu proglasile Vespazijana devetim Rimskim carem.
- 552. – Bitka kod Tagine u kojoj bizantska vojska pod Narzesom nanosi odlučujući poraz ostrogotskom kralju Totili, koji je pri tome poginuo.
- 1569. – stvorena je Lublinska unija kojom su se ujedinile Litvanija i Poljska. Deobom Poljske 1795. veći deo Litvanije pripao je Rusiji.
- 1835. – u Pešti je štampan prvi broj „Serbskog narodnog lista“, ilustrovanog književnog nedeljnika Srba u Mađarskoj, koji je pokrenuo publicista i urednik „Letopisa“ Matice srpske Teodor Pavlović. List je s kraćim prekidima izlazio do 1848.
- 1867. – Ontario, Kvebek, Nova Škotska i Nju Branzvik proglasile su federalnu uniju Kanada, koja je „Severno američkim zakonom“ britanskog parlamenta dobila status dominiona.
- 1887. – počela je da radi prva astronomsko-meteorološka stanica u Srbiji, koju je u svojoj kući na Vračaru u Beogradu organizovao profesor Velike škole Milan Nedeljković. Godine 1902. on je počeo da izdaje i prvu opštu prognozu vremena.
- 1900. – Prvi let zrakoplovom kojeg je izgradio gof von Zeppelin.
- 1921. – na tajnom sastanku u Šangaju osnovana je Komunistička partija Kine, koja je 1949. preuzela vlast u Kini.
- 1921. – prvi put je primenjena vakcina za zaštitu dece od tuberkuloze (BCG).
- 1942. – nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu, posle osmomesečne opsade, zauzele Sevastopolj, najvažniju rusku crnomorsku luku na poluostrvu Krim.
- 1946. – SAD su izvršile probu atomske bombe na atolu Bikini u Pacifiku.
- 1960. – Gana je postala republika, s prvim predsednikom Kvame Nkrumahom.
- 1962. – afrička republika Ruanda i kraljevina Burundi su stekle nezavisnost, nakon što je Generalna skupština UN u februaru ukinula nadzor nad ove dve države.
- 1966. – održan je „Brionski plenum“ Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kojem su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsednik SFR Jugoslavije i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao ličnosti odgovorne za rad Službe državne bezbednosti oni su optuženi za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu.
- 1989. – Počео je sa radom RTS 3.
- 1991. – na sastanku u Pragu lideri istočnoevropskih zemalja ukinuli su vojni savez Varšavski pakt, osnovan 1955.
- 1994. – vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat vratio se u Palestinu, nakon 27-godišnjeg izbeglištva.
- 1997. – Hong Kong je, nakon što je 150 godina bio pod engleskom upravom ponovo vraćen pod kinesku jurisdikciju, kao njen specijalni administrativni region.
- 2000. – nakon sastanka šefova država u Pjongjangu (13-juna) predstavnici dve Koreje potpisali su sporazum o spajanju porodica, koje su zbog rata bile razdvojene skoro pola veka.
- 2000. – pušten je u saobraćaj najduži most na svetu koji je povezao Švedsku i Dansku.
- 2001. – u Acehu u Indoneziji, pronađeno je 27 izmasakriranih tela. Tokom separatističkog rata pobunjenika, članova Pokreta za oslobođenje Aceha, u tom mestu je od sredine sedamdesetih ubijeno preko 870 ljudi.
- 2002. – u Hagu je formalno označen početak rada Stalnog međunarodnog suda za ratne zločine, koji osporavaju SAD. Taj sud je osnovan 17. 7. 1998. u Rimu i do početka rada Rimski statut je ratifikovalo 86 država, uključujući i SRJ.
- 2003. – SAD su ukinule vojnu pomoć za oko 50 zemalja, uključujući i Srbiju i Crnu Goru. Te zemlje nisu do određenog roka, sa Vašingtonom potpisale bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.
- 2002. – 72 osobe poginule su u sudaru putničkog i teretnog aviona iznad južne Njemačke.
- 2004. – NASA-ina svemirska letjelica Cassini ušla je u Saturnovu orbitu nakon sedmogodišnjeg putovanja.
.
- 1481. – Christian II, danski kralj.
- 1506. – Ludovik II. (Ludovik II. Jagelović), ugarsko-hrvatski i češki kralj (u. 1526.).
- 1534. – Friedrich II, danski i norveški kralj 1559 - 1588.
- 1646. – Gottfried Leibniz, njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat (u. 1716.).
- 1725. – Jean-Baptiste-Donatien de Vimeur de Rochambeau, francuski vojskovođa (u. 1807.).
- 1780. – Carl von Clausewitz, pruski general, vojni teoretičar i povjesničar koji se smatra jednim od najuticajnijih vojnih mislilaca (u. 1831.).
- 1804. – George Sand, francuska književnica (u. 1876.).
- 1872. – Louis Blériot, francuski inženjer i pilot (u. 1936.).
- 1877. – Benjamin Oliver Davis, Sr., prvi afro-američki general u američkoj vojsci (u. 1970.).
- 1894. – Isak Babel, ruski književnik (u. 1940.).
- 1899. – Charles Laughton, engleski glumac, reditelj, scenarista i producent.
- 1902. – Vilijam Vajler, američki filmski režiser (u. 1981.).
- 1916. – Olivia de Havilland, britanska glumica.
- 1925. – Franca Magnani, talijanska novinarka.
- 1934. – Sydney Pollack, američki glumac i režiser.
- 1935. – Oliver Mlakar, hrvatski TV-voditelj.
- 1946. – Slobodan Santrač, bivši nogometaš i izbornik reprezentacije Jugoslavije, najbolji strijelac u istoriji jugoslovenskog nogometa.
- 1953. – Jadranka Kosor, hrvatska političarka i novinarka.
- 1961. – Karl Luis, američki atletičar.
- 1961. – Diana Spencer, britanska princeza Diana, princeza od Walesa (Lady Di).
- 1967. – Pamela Anderson, kanadska glumica.
- 1967. – Branko Zorko, hrvatski atletičar.
- 1970. – Tatjana Matejaš Cameron poznata kao Tajči, jugoslavenska i hrvatska pjevačica, jedna od većih pop zvijezda ranih 1990-ih godina, a prema Zrinku Tutiću poslijednja velika zvijezda SFR Jugoslavije.
- 1974. – Petar Krpan, bivši hrvatski nogometaš.
- 1976. – Patrick Kluivert, umirovljeni nizozemski nogometaš i reprezentativac.
- 1976. – Ruud van Nistelrooij (Ruud van Nistelrooy), umirovljeni nizozemski nogometaš.
- 1977. – Liv Tyler, američka glumica.
- 1984. – Bracey Wright, američki košarkaš.
- 1985. – Taylor Rochestie, američko-crnogorski košarkaš.
.
- 552. – Totila, ostrogotski kralj.
- 1839. – Mahmud II., turski sultan, poslednji vladar iz dinastije Osmana Osvajača.
- 1860. – Čarls Gudjer, američki industrijalac.
- 1876. – Mihail Bakunjin, ruski revolucionar anarhista (r. 1814.).
- 1884. – Allan Pinkerton, američki detektiv škotskog porekla (r. 1819.).
- 1896. – Herijet Elizabet Bičer Stou, američka književnica.
- 1928. – Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar i pisac (r. 1849.).
- 1957. – Drago Gervais, hrvatski književnik (r. 1904.).
- 1962. – Alan L. Hart, američki lekar i pisac.
- 1971. – William Lawrence Bragg, engleski fizičar.
- 1974. – Huan Domingo Peron, argentinski general i političar.
- 1976. – Anneliese Michel, žrtva egzorcizma.
- 1979. – Vsevolod Bobrov, bivši ruski i sovjetski nogometaš i hokejaš (r. 1922).
- 1983. – Buckminster Fuller, američki arhitekt, dizajner, filozof i pisac.
- 1999. – Joshua Nkomo - južnorodezijski političar.
- 2004. – Marlon Brando, američki glumac (r. 1924.).
- 2009. – Karl Malden, američki glumac.
- 2014. – Aleksandar Hrnjaković, srpski glumac (* 1942.).
- 2016. – Yves Bonnefoy, francuski poezista (r. 1923.).
.
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar