13. 5. – Wikipedija/Википедија
13. maj/svibanj (13. 5.) je 133. dan godine po gregorijanskom kalendaru (134. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 232 dana.
- 1787. – Prvi brodovi s robijašima krenuli iz Engleske prema novoj koloniji, Australiji, tada kažnjeničkoj koloniji Engleske.
- 1830. – Osnovana Republika Ekvador, za prvog predsednika izabran Huan Hose Flores.
- 1846. – Kongres SAD formalno objavio rat Meksiku, mada su borbe u Kaliforniji počele nekoliko dana ranije.
- 1848. – U Sremskim Karlovcima počelo zasedanje „Majske skupštine“ na kojoj su delegati 175 crkvenih opština iz Vojvodine i Srbije izabrali Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština 15. maja proglasila Srpsko Vojvodstvo, ali austrijska i mađarska vlada nisu priznale srpsku autonomiju.
- 1887. – U Beogradu osnovana Provizorna opservatorija Velike škole. Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija postala njegov deo.
- 1888. – U Brazilu ukinuto ropstvo.
- 1917. – Gospa se ukazala u portugalskom gradu Fatimi. Katolička Crkva službeno je priznala taj događaj.
- 1944. – Jugoslavenski partizani osnovali Odelenje za zaštitu naroda (OZNA). Taj dan se u bivšoj SFRJ obilježavao kao Dan bezbjednosti.
- 1949. – Prvi put poleteo prvi britanski mlazni avion „Kanbera“.
- 1968. – U Parizu počeli zvanični pregovori predstavnika Severnog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu.
- 1981. – Na Trgu svetog Petra u Rimu u atentatu ranjen papa Jovan Pavle II. Atentator Mehmed Ali Agdža uhapšen. Pušten iz zatvora posle 20 godina i u junu 2000. predat Turskoj.
- 1990. – U Zagrebu, na stadionu u Maksimiru, na fudbalskoj utakmici zagrebačkog „Dinama“ i beogradske „Crvene zvezde“ dogodio se krvav obračun navijača.
- 1994. – Ministri inostranih poslova SAD, Evropske unije i Rusije u Ženevi postigli saglasnost o zajedničkoj strategiji u rešavanju bosanskog konflikta.
- 1999. – Peru i Ekvador potpisali dokument o razgraničenju okončavši šest decenija dug spor zbog kojeg su tri puta ratovali.
.
- 1717. – – Marija Terezija, austrijska nadvojvotkinja, kraljica Mađarske i Češke, rimsko-njemačka carica.
- 1753. – Lazare Carnot, francuski političar, državnik, matematičar, fizičar i inženjer († 1823.).
- 1792. – Đovani Mastai Fereti, italijanski sveštenik.
- 1795. – Pavel Šafarik, slovački filolog i istoričar.
- 1798. – Konstantin Danil, srpskih slikara. (†1873.).
- 1840. – Alfons Dode, francuski pisac.
- 1842. – Arthur Sullivan, engleski skladatelj i dirigent.
- 1851. – Laza Lazarević, srpski pisac i lekar. († 1891.).
- 1857. – Ronald Ross, engleski liječnik.
- 1862. – Janko Veselinović, srpski pisac. († 1905.).
- 1881. – Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. († 1914.).
- 1882. – – Georges Braque, francuski slikar kubizma († 1963.).
- 1907. – Daphne du Maurier, engleska spisateljica.
- 1911. – Kosta Nađ, partizanski komandant, general JNA i narodni heroj Jugoslavije.
- 1914. – Džoe Luis, američki bokser.
- 1939. – Harvey Keitel, američki filmski i kazališni glumac.
- 1940. – Bruce Chatwin, engleski putopisac.
- 1941. – Senta Berger, austrijska glumica.
- 1950. – Stivi Vonder, afričko-američki pevač, tekstopisac i muzičar.
- 1953. – Đorđe Balašević, srpski kantautor i pesnik.
- 1954. – Johnny Logan, irski pjevač.
- 1957. – Alan Ball, američki scenarista.
- 1961. – Dennis Rodman, američki košarkaš NBA-Lige.
- 1965. – Predrag Spasić, umirovljeni jugoslovenski nogometni reprezentativac.
- 1969. – Siniša Ružić, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
- 1970. – Robert Špehar, bivši hrvatski nogometaš.
- 1983. – Yaya Touré, nogometaš iz Obale Bjelokosti.
- 1983. – Anita Görbicz, mađarska rukometašica.
- 1986. – Milan Aleksić, srpski vaterpolist.
- 1991. – Marin Draganja, hrvatski tenisač.
- 1993. – Stefan Kraft, austrijski ski skakač.
.
- 1619. – Johan fan Oldenbarnevelt, holandski državnik i osnivač moderne države Holandije.
- 1904. – Eugen Kumičić, hrvatski književnik i političar (* 1850.).
- 1930. – Fritjof Nansen, norveški polarni istraživač i diplomata. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922.
- 1931. – Josif Marinković, srpski kompozitor i horovođa. (*1851).
- 1948. – Milan Begović, hrvatski književnik (* 1876.).
- 1961. – Geri Kuper, američki filmski glumac (* 1901.).
- 1977. – Miljenko Stančić, hrvatski slikar (* 1926.).
- 1999. – Džin Sarazen, sportista, igrača golfa.
- 2000. – Boško Perošević, predsednik Izvršnog veća Vojvodine. (*1956).
- 2002. – Valeriy Lobanovskyi, ukrajinski nogometni trener i igrač (* 1939).
- 2005. – Miroslav Šutej, hrvatski slikar i grafičar (* 1936.).
.
- Srpska pravoslavna crkva slavi:.
. .
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar