2. 6. – Wikipedija/Википедија
2. lipanj/jun (2. 6.) je 153. dan godine po gregorijanskom kalendaru (154. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 212 dana.
- 1771. – Rusija je u ratu sa Turskom preuzela poluostrvo Krim.
- 1771. – Prvo izvođenje opere Armida od Antonio Salieria na pozorištu u Beču.
- 1790. – U Novom Sadu u vlasništvu Emanuela Jankovića je otvorena prva knjižara.
- 1800. – Prvo izvođenje opere Cesare in Farmacusa od Antonio Salieri na pozorištu u Beču.
- 1878. – Njemački car Wilhelm I. biva pri atentatu teško ranjen.
- 1912. – utemeljen Universal, prva velika holivudska filmska kuća.
- 1924. – Američki Kongres priznao je državljanstvo Indijancima, starosedeocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD.
- 1946. – Italija proglašena republikom.
- 1949. – Država Transjordanija je promenila naziv u Hašemitska kraljevina Jordan.
- 1953. – Elizabeta II. krunisana za kraljicu Velike Britanije i Sjeverne Irske.
- 1955. – Jugoslovenski i sovjetski lider Josip Broz Tito i Nikita Hruščov potpisali su Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR.
- 1965. – U eksploziji mine u japanskom rudniku uglja blizu Fukuoke poginulo je najmanje 200 rudara.
- 1966. – Američki vasionski brod "Servejer" izveo je prvo uspešno meko spuštanje na mesec i počeo da šalje prve slike mesečeve površine..
- 1969. – U sudaru australijskog nosača aviona "Melburn" i američkog razarača "USS Frenk E. Evans" u Južnokineskom moru poginula su 74 američka mornara.
- 1979. – Papa Jovan Pavle II stigao je u Poljsku, u prvu posetu pape jednoj komunističkoj zemlji.
- 1983. – SSSR je sa satelita u zemljinoj orbiti lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje planete Venere.
- 1992. – Danci su se na referendumu izjasnili protiv Mastrihtskog ugovora o stvaranju Evropske unije.
- 1992. – Kirgizija primljena u članstvo UNESCO-a.
- 1993. – Bosna i Hercegovina primljena u članstvo UNESCO-a.
- 1993. – Na prvim slobodnim izborima u Burundiju Melhior Ndadaje pobedio je vojnog predsednika Pjera Bujoju, čime je u toj afričkoj zemlji prvi put šef države postao pripadnik većinskog plemena Hutu.
- 1997. – Timothy McVeigh proglašen je krivim za podmetanje bombe u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju 1995, kada je poginulo 168 ljudi.
- 1998. – Srpska policija u Beogradu presrela je i pretukla studente koji su krenuli prema zgradi vlade Srbije da izraze protest zbog novog Zakona o univerzitetu.
- 1999. – Žene Japana izborile su se za upotrebu pilula za kontracepciju, tri decenije nakon što se pilula pojavila na Zapadu.
- 2000. – Glavni tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu Karla del Ponte izjavila je u Savetu bezbednosti UN da nema osnova za pokretanje istrage o eventualnim ratnim zločinima NATO-a tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999.
- 2001. – Kolumbijska vlada i pobunjenici, pripadnici levičarskog FARC pokreta, potpisali sporazum kojim je dozvoljena prva razmena zatvorenika u 37 godina dugom ratu.
- 2002. – Na referendumu u Švajcarskoj usvojen je predlog da se ublaži izuzetno strog zakon o abortusu, čime bi se zakonodavstvo u toj oblasti približilo pravnoj regulativi drugih evropskih država.
.
- 1487. – Ivan Zapolja (Jovan Zapolja) ili (John Zápolya), erdeljski vojvoda i knez († 1540.).
- 1491. – Henry VIII, engleski kralj.
- 1535. – Leo XI, rimski papa.
- 1624. – Jan III Sobjeski, poljski vojskovođa i kralj.
- 1740. – Markiz de Sade, francuski autor pornografskih knjiga.
- 1743. – Alessandro Cagliostro, talijanski pustolov († 1795.).
- 1835. – Pio X, rimski papa od 1903.
- 1840. – Thomas Hardy, engleski književnik.
- 1857. – Edvard Vilijam Elgar, engleski kompozitor i violinista.
- 1863. – Felix von Weingartner, austrijski dirigent i skladatelj († 1942.).
- 1902. – Slavko Batušić, hrvatski književnik, publicist, povjesničar umjetnosti i redatelj († 1979.).
- 1904. – Johnny Weissmüller, američki plivač i glumac.
- 1915. – Tapio Wirkkala, finski dizajner.
- 1940. – Konstantin II, posljednji grčki kralj.
- 1951. – Gilbert Baker, američki umjetnik († 2017.).
- 1961. – Zoran Ferić, hrvatski književnik.
- 1965. – Franjo Arapović, bivši je hrvatski košarkaš, reprezentativac hrvatske i jugoslavenske košarkaške reprezentacije.
- 1966. – Ivica Obrvan, bivši hrvatski rukometaš. Danas radi kao rukometni trener i selektor makedonske reprezentacije.
- 1968. – Talant Dujšebajev, rusko-španjolski umirovljeni rukometaš i reprezentativac te rukometni trener.
- 1969. – Paulo Sérgio, brazilski nogometaš.
- 1972. – Wentworth Miller, američki glumac.
- 1976. – Antônio Rodrigo Nogueira (Minotauro Rodrigo), brazilski borac mješovitih borilačkih vještina (Mixed Martial Arts, MMA).
- 1977. – Franjo Dijak, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
- 1981. – Nikolaj Davidenko, ruski tenisač ukrajinskog podrijetla.
- 1988. – Sergio Agüero, argentinski nogometaš.
.
- 657. – Eugen I, rimski papa.
- 891. – Al-Muwaffaq, arapski vladar pod halifom al-Mutamidom.
- 1882. – Giuseppe Garibaldi, talijanski gerilac, borac za slobodu i otac Italije.
- 1961. – Džordž S. Kaufman, američki dramski pisac i dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade.
- 1962. – Franc Saleški Finžgar, slovenski književnik (* 1871.).
- 1963. – Ivan "Ivica" Bek, bivši jugoslovenski i francuski nogometaš i nogometni trener (* 1909.).
- 1969. – Radivoj Korać, bio je jedan od najboljih jugoslovenskih košarkaša (* 1938).
- 1979. – Karlo Afan de Rivera, hrvatski slikar (* 1885.)
- 1987. – Andres Segovija, španski gitarista.
- 1997. – Jelen Jakobs, američka teniserka.
- 2004. – Nikolaj Gjaurov,bugarski operski pjevač.
- 2005. – George Mikan, američki i svjetski košarkaš, hrvatskog porijekla.
- 2008. – Bo Diddley, američki bluz muzičar.
- 2010. – Joško Martinović, hrvatski novinar i TV voditelj na HRT-u (* 1963.).
.
- Italija: Dan republike.
.
- Srpska pravoslavna crkva slavi:.
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar