2. 4. – Wikipedija/Википедија

(Preusmjereno sa stranice 2. april)

2. travanj/april (2. 4.) je 92. dan godine po gregorijanskom kalendaru (93. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 274 dana.

• 1453. — Otpočela turska opsada Carigrada koja je dovela do njegovog pada u utorak 29. maja.
• 1792. — Dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD.
• 1801. — Britanske snage pod vodstvom Horatija Nelsona porazile su dansku flotu u bitki kod Kopenhagena.
• 1860. — U Torinu se sastao prvi talijanski Parlament.
• 1905. — Otvoren željeznički tunel ispod Alpa "Simplon" kojim su povezane Švicarska i Italija.
• 1917. —.
  • Američki Kongres objavio rat carskoj Njemačkoj.
  • Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu je počeo sudski proces protiv grupe oficira na čelu sa pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem - Apisom, optuženih za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra.
• 1930. — Haile Selassie je proglašen carem Etiopije, naslijedivši svoju rođakinju caricu Zauditu.
• 1944. — Drugi svjetski rat: Sovjetske trupe prešle rijeku Prut i ušle u Rumuniju.
• 1960. — Francuska potpisala sporazum s Madagaskarom i time Madagaskar postaje nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
• 1970. — Katar postao nezavisan od Engleske.
• 1974. — U Titogradu (Podgorica) osnovan je Univerzitet Crne Gore.
• 1979. — Zatvaranjem britanske vojne baze, Malta stekla punu nezavisnost čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.
• 1981. — Predsjedništvo SFRJ proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata, koje su počele 11. marta pod parolom "Kosovo - republika".
• 1982. — Argentinske vojne snage iskrcale se na Folklandske Otoke (Malvini), britansku koloniju u Južnom Atlantiku, koji su čuvala 84 britanska marinca.
• 1999. — Avioni Nato-a bombardirali centar Beograda, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji 24. marta.
• 1999. — Vlasti u Beogradu preuzele nezavisni radio B92.
• 2001. — Predsjedavajući Predsjedništva BiH Jozo Križanović razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru.
• 2001. — Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u Mostaru počelo suđenje 13 mostarskih Bošnjaka optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH 1993. godine.
• 2001. — Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević priznao da je SR Jugoslavija davala pomoć u oružju i municiji Srbima u BiH i u Hrvatskoj za vrijeme rata.
• 2002. — Načelnici općina s hrvatskom većinom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu podnijele krivične prijave protiv kantonalnog ministra finansija Alije Tipure i pomoćnika direktora Trezora HNK Ahmeta Bebanića zbog zloupotrebe položaja.
• 2002. — Bivši premijer Kosova i bivši vioki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK) Bujar Bukoši osnovao Novu partiju Kosova (NPK).
• 2002. — Izraelski premijer Ariel Šaron izjavio da će dopustiti palestinskom lideru Jaseru Arafatu napuštanje njegovog štaba u Ramallahu jedino ako je "riječ o karti u jednom pravcu".
• 2003. — Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mirko Šarović podnio ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN.
• 2003. — Američki predsjednik George W. Bush najavio sankcije pakistanskoj laboratoriji za nuklearna istraživanja jer je pomagala Sjevernoj Koreji u razvijanju nukearnog oružja.
• 2004. — Haaški tribunal (ICTY) objelodanio optužnice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samozvanoj hrvatskoj republici Herceg Bosna (HR HB).

.

• 747. — – Karlo Veliki, franački kralj i car Svetog Rimskog carstva.
• 1725. — – Giacomo Casanova, talijanski avanturist, ljubavnik i književnik.
• 1805. — – Hans Christian Andersen, danski pisac bajki.
• 1838. — Léon Gambetta, francuski državnik i političar.
• 1840. — – Emile Zola, francuski književnik.
• 1863. — – Henry van de Velde, belgijski arhitekt i slikar.
• 1878. — Antun Dobronić, hrvatski kompozitor.
• 1879. — Alexander Moisiu, albansko-austrijski pozorišni glumac.
• 1884. — Gösta Adrian-Nilsson, švedski slikar.
• 1888. — Grga Novak, hrvatski povjesničar i arheolog († 1978.).
• 1889. — He Yingqin, kineski političar.
• 1891. — Nils Dahlgren, švedski glumac.
• 1891. — Max Ernst, njemački umjetnik.
• 1902. — Mary Miles Minter, američka glumica.
• 1904. — Karl-Ragnar Gierow, švedski režiser i glumac.
• 1914. — – Sir Alec Guinness, britanski glumac († 2000.).
• 1920. — Jack Webb, američki glumac i TV-producent.
• 1926. — Milan Puzić, srpski glumac († 1994.).
• 1927. — Ferenc Puskás, mađarski nogometaš († 2006.).
• 1928. — – Serge Gainsbourg, francuski kantautor.
• 1929. — – Hans Koschnick, njemački političar.
• 1933. — – Gyorgy Konrad, mađarski knjižeevnik.
• 1938. — -Ivica Krajač, hrvatski skladatelj zabavne glazbe i šansone, pjevač, tekstopisac, kazališni redatelj, filmski i televizijski scenarist, te libretist.
• 1939. — -Zoran Bečić, bosanskohercegovački glumac.
• 1939. — – Marvin Gaye, američki pjevač.
• 1939. — -Mate Maras, hrvatski prevoditelj i pjesnik.
• 1941. — Penelope Keith, britanska glumica.
• 1947. — – Emmylou Harris, američka country pjevačica.
• 1959. — -Juha Kankkunen, finski reli-vozač i svjetski reli prvak.
• 1964. — - Goran Karan, hrvatski pjevač.
• 1966. — - Teddy Sheringham, engleski nogometaš i trener.
• 1971. — -Edmundo, brazilski nogometaš i reprezentativac.
• 1971. — -Todd Woodbridge, bivši australijski tenisač.
• 1972. — -Boban Dmitrović, umirovljeni srpski nogometaš.
• 1972. — - Đula Mešter, srpski odbojkaš.
• 1977. — Goran Volarević, hrvatski vaterpolist.
• 1979. — -Grafite, brazilski nogometaš.
• 1981. — -Antonis Fotsis, grčko-turski košarkaš.
• 1982. — - David Ferrer, španjolski teniser.

.

• 1872. — Samuel Finley Breese Morse, američki slikar i izumitelj.
• 1914. — Paul von Heyse, njemački književnik.
• 1916. — Oleg Lundstrem, ruski dirigent i muzičar.
• 1936. — Gunnar Klintberg, švedski glumac i režiser.
• 1965. — Ilija Đuričić, srpski fiziolog .
• 1974. — Georges Pompidou, francuski političar, premijer 1962-1968, predsjednik 1969-1974.
• 1995. — Hannes Alfvén, švedski fizičar.
• 2005. — Ivan Pavao II, papa
• 2016. — Gallieno Ferri, legenda italijanskog stripa, likovni tvorac Zagora (* 1929.).

.

• Srpska pravoslavna crkva slavi:.
  • Prepodobne mučenike Jovana i druge.
  • Svetu mučenicu Fotinu

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar