22. 11. – Wikipedija/Википедија
22. novembra/studenog (22. 11.) je 326. dan godine po gregorijanskom kalendaru (327. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 39 dana.
- 1220. – Njemačkog kralja Friedrika II. iz roda Staufer papa Horacije II. okrunio je za rimsko-njemačkog cara. Friedrik je zauzvrat obećao (peti) križarski pohod na Palestinu. Pohod je počeo 1228. godine.
- 1497. – Tražeći morski put u Indiju, Portugalac Vasko da Gama postao je prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike.
- 1699. – Danska, Rusija, Saska i Poljska, nakon pobede nad švedskom vojskom, potpisale su sporazum o podeli Kraljevine Švedske.
- 1819. – Rođena engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana ("Sajlas Marner", "Mlin na Flosi").
- 1842. – Na planini Sent Helen u američkoj državi Vašington izbila je erupcija. To je bila prva vulkanska erupcija u Americi čiji je datum izbijanja zabeležen.
- 1868. – Održana je prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji, komad "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
- 1869. – U Parizu rođen Andre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. vijeka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947. ("Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija").
- 1913. – Rođen Edvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. vijeka. Sa operskim pjevačem Piterom Pirsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival ("Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija").
- 1916. – Umro američki pisac Džek London, jedan od najčitanijih autora u prvoj polovini 20. vijeka ("Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Mjesečeva dolina", "Ljudi s dna").
- 1943. – U Libanu proglašena nezavisnost, čime je ukinut mandat koji je nad ovom državom imala Francuska od 1. jula 1920. Arapske zemlje, Velika Britanija i SAD odmah su priznali nezavisnost Libana, a francuske trupe su sporazumno napustile zemlju 1946.
- 1954. – Umro je ruski pravnik i diplomata Andrej Višinski, državni tužilac (od 1935) u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski lider Staljin. Bio je šef sovjetske diplomatije 1949, a potom stalni predstavnik SSSR-a u UN-u.
- 1963. – u Dallasu ubijen predsjednik SAD John F. Kennedy.
- 1963. – U Dalasu, u Teksasu, ubijen predsjednik SAD-a Džon Ficdžerald Kenedi. Za izvršenje atentata osumnjičen je Li Harvi Osvald, kojeg je dva dana kasnije u policijskoj stanici ubio Džek Rubi.
- 1963. – Umro engleski književnik Oldos Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. vijeka, kosmopolita i aktivista pacifističkog pokreta (Peace Pledge Movement, 1935). Njegovi "romani ideja" zasnovani su na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela ("Kontrapunkt života", "Vrli novi svijet", "Slijepi u Gazi").
- 1972. – Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo je, nakon 22 godine, zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
- 1974. – Generalna skupština UN-a dala je status posmatrača Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji.
- 1975. – Huan Karlos je postao kralj Španije, dva dana nakon smrti diktatora Fransiska Franka. Poslednji španski monarh bio je Alfonso XIII, koji je 1931. pobjegao iz zemlje.
- 1977. – Anglo-francuski putnički avion "Konkord" počeo je redovni saobraćaj između Evrope i Amerike. Redovni letovi uspostavljeni su nakon dve godine pravnih rasprava zbog jačine buke koju taj avion proizvodi]].
- 1980. – Umrla Me Vest, holivudska zvijezda i seks simbol tridesetih godina 20. vijeka.
- 1989. – U Bejrutu ubijen predsjednik Libana Rene Muavad dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo je još 16 ljudi.
- 1990. – Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije, Margaret Tačer, zbog neslaganja u njenoj Konzervativnoj stranci podnijela je ostavku posle 11,5 godina provedenih na mjestu premijera.
- 1992. – Pomorsko-vazduhoplovne snage NATO-a i Zapadnoevropske unije započele su kontrolu brodova u međunarodnim vodama Jadranskog mora u cilju onemogućavanja snabdijevanja SR Jugoslavije naftom i drugim strateškim materijalima.
- 1995. – Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan bosanski rat, Savjet bezbjednosti UN-a suspendovao je ekonomske sankcije SR Jugoslaviji i počeo skidanje embarga na oružje državama nastalim od bivše Jugoslavije. SR Jugoslavija je bila pod ekonomskom blokadom 1.253 dana (od 31. maja 1992).
- 2000. – Emil Zatopek, legendarni češki trkač i jedini atletičar koji je osvojio tri zlatne medalje u trkama na duge staze na jednoj olimpijadi, umro je u Pragu u 78. godini. Prvo olimpijsko zlato osvojio je u Londonu 1948, a tri olimpijske zlatne medalje u Helsinkiju 1952. Zatopek je 1. decembra proglašen za češkog sportistu stoljeća.
- 2002. – U Nigeriji je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta.
- 2002. – Nigerija je odlučila da se takmičenje za Mis svijeta održi u nekoj drugoj državi, zbog muslimansko-hrišćanskog sukoba u kojima je poginulo najmanje 215 ljudi.
- 2005. – Predsjednica Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara Njemačke, zvanično je stupila na dužnost.
- 2007. – Umro francuski koreograf Moris Bežar, jedan od osnivača medernog plesa. Među njegovim koreografijama su "Bolero", Betovenova "Deveta simfonija", "Romeo i Julija", "Malro".
.
- 1808. – Thomas Cook, britanski poduzetnik.
- 1819. – George Eliot, engleski pisac.
- 1857. – George Gissing, engleski književnik (u. 1903.).
- 1863. – Jandre Kuzmić, gradišćanskohrvatski pedagog i pisac (u. 1940.).
- 1869. – André Gide, francuski književnik (u. 1951.).
- 1871. – Frank Sherwood Cocheu, američki general u Prvom svjetskom ratu (u. 1959.).
- 1876. – Vladimir Stahuljak, hrvatski skladatelj, orguljaš i zborovođa (u. 1960.).
- 1877. – Endre Ady, mađarski pjesnik (u. 1919.).
- 1881. – Enver Paša, turski general i političar.
- 1890. – Šarl de Gol, francuski general i političar.
- 1891. – Edward Bernays, austrijsko-američki pionir struke odnosa s javnošću židovskog porijekla (u. 1995.).
- 1893. – Lazar Kaganovič, sovjetski revolucionar i političar (u. 1991.).
- 1901. – Joaquín Rodrigo, španski kompozitor.
- 1904. – Louis Néel, francuski fizičar.
- 1907. – Dora Maar, francuska slikarica, fotograf i pjesnikinja (u. 1997.).
- 1913. – Benjamin Britten, engleski skladatelj (u. 1976.).
- 1913. – Franjo Punčec, hrvatski tenisač, državni reprezentativac. Svjetski teniski as i jedan od najboljih hrvatskih sportaša 20. stoljeća (u. 1985.).
- 1925. – Irena Kolesar, hrvatska glumica (u. 2002.).
- 1931. – Anton Tus, hrvatski general, prvi načelnik Glavnog stožera OSRH.
- 1935. – Virgilije Nevjestić, hrvatski grafičar, slikar i pjesnik (u. 2009.).
- 1938. – Toma Zdravković, srpski pevač narodne muzike.
- 1940. – Terry Gilliam, američko-britanski režiser i animator, član komičarske grupe Monty Python.
- 1942. – Želimir Škarica, hrvatski pisac.
- 1943. – Billie Jean King, američka teniserka.
- 1947. – Nevio Scala, talijanski nogometaš i trener.
- 1948. – Radomir Antić, srpski fudbalski trener.
- 1953. – Matija Ljubek, hrvatski kanuist (u. 2000.).
- 1955. – Milan Bandić, hrvatski političar bosanskohercegovačkog porijekla i zagrebački gradonačeln (u. 2021.).
- 1958. – Jamie Lee Curtis, američka glumica.
- 1965. – Mads Mikkelsen, danski filmski glumac.
- 1967. – Boris Becker, njemački tenisač.
- 1970. – Winston Bogarde, umirovljeni nizozemski nogometaš.
- 1976. – Torsten Frings, njemački nogometaš.
- 1979. – Vuk Kostić, srpski pozorišni, televizijski glumac i filmski glumac.
- 1983. – Kalina Kovačević, srpska glumica.
- 1984. – Scarlett Johansson, američka glumica.
- 1986. – Oscar Pistorius, južnoafrički atletičar.
- 1986. – Zorana Arunović, srpska reprezentativka u streljaštvu.
.
- 1854. – Dragutin Rakovac (Dragutin Rakovec), hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik (* 1813.).
- 1876. – Armin Šrabec, hrvatski klasični filolog, violočelist i skladatelj (r. 1844.).
- 1916. – Jack London, američki književnik (r. 1876.).
- 1963. – Aldous Leonard Huxley, britanski književnik (r. 1894.).
- 1963. – John F. Kennedy, američki političar i predsjednik (r. 1917.).
- 1980. – Mae West, američka filmska glumica (r. 1893.).
- 1981. – Hans Adolf Krebs, njemački liječnik i nobelovac (r. 1900.).
- 2000. – Emil Zatopek, češki atletičar, 4-struki olimpijski pobjednik (r. 1922.).
- 2011. – Sena Jurinac, bosansko-hrvatsko-austrijska operna pjevačica (r. 1921.)
- 2011. – Darijo Možnik, hrvatski gimnastičar (r. 1989.)
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar