23. 4. – Wikipedija/Википедија
23. travanj/april (23. 4.) je 113. dan godine po gregorijanskom kalendaru (114. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 252 dan.
- 1014. – Bitka kod Clontarfa u kojoj je poginuo veliki kralj Irske Brian Boru.
- 1728. – U požaru uništen veliki deo Kopenhagena.
- 1913. – Turci u Prvom balkanskom ratu Skadar predali Crnogorcima. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci se povukli, a Skadar pripao Albaniji.
- 1938. – Sudetski Nemci tražili, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler Sudete pripojio Nemačkoj, a 1939. okupirao Čehoslovačku.
- 1941. – Drugi svetski rat: Grčka vojska kapitulirala pred trupama nacističke Nemačke, a kralj i Vlada napustili zemlju.
- 1945. – Drugi svetski rat: Crvena armija oslobodila nacističke logore "Saksenhauzen" i "Ravensbrik".
- 1975. – Poslednja sajgonska vlada podnela ostavku, a predsednik SAD Džerald Ford priznao poraz u Vijetnamskom ratu.
- 1990. – Premijer Kine Li Peng doputovao u Moskvu. To je bila prva poseta jednog kineskog premijera SSSR-u posle 26 godina.
- 1997. – Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super-sile u posthladnoratovskoj eri.
- 1998. – U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji, izašlo 73,05 odsto glasača. Protiv učešća stranih predstavnika izjasnilo se njih 94,73 odsto.
- 1999. – Tridesetog dana vazdušnih napada NATO-a na Jugoslaviju pogođena zgrada državne televizije. Poginulo 16, povređeno 18 radnika. Uništeno i više repetitora Radio-televizije Srbije.
- 2003. –.
- Svetska banka odobrila kredit od 80 miliona dolara za podršku reformama socijalnog sektora u Srbiji.
- U Pekingu održani prvi direktni pregovori SAD i Severne Koreje posle priznanja Severne Koreje da je tajno radila na unapređenju nuklearnog oružja i time prekršila međunarodne obaveze.
.
- 1564. – William Shakespeare, engleski književnik (datum rođenja se pretpostavlja).
- 1775. – Džozef Malard Vilijam Tarner, engleski slikar.
- 1791. – James Buchanan, američki političar i predsjednik.
- 1823. – Abdul Medžid I, osmanlijski sultan.
- 1846. – Đuro Pilar, hrvatski geolog.
- 1858. – Max Planck, njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.
- 1867. – Johannes Fibiger, danski patolog i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu.
- 1867. – Jaša Prodanović, srpski političar, publicista i književnik.
- 1880. – Mihail Mihajlovič Fokin, ruski baletski igrač, koreograf i pedagog.
- 1891. – Sergej Prokofjev, ukrajinski skladatelj († 1953.).
- 1897. – Lester Bouls, kanadski političar i državnik.
- 1899. – Mihailo Dinić, srpski istoričar.
- 1916. – Ivo Lola Ribar, revolucionarni studentski vođa, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije.
- 1924. – Julije Knifer, jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. vijeka († 2004.).
- 1928. – Shirley Temple, američka glumica.
- 1936. – Roy Orbison, američki pjevač.
- 1939. – Stanisław Wielgus, nadbiskup Varšave.
- 1940. – Dietrich Schwanitz, njemački književnik.
- 1946. – Blair Brown, američka kazališna i televizijska glumica.
- 1949. – John Miles, britanski rock glazbenik, skladatelj i gitarista.
- 1950. – Đurđica Barlović, hrvatska pjevačica († 1992.).
- 1954. – Michael Moore, američki filmaš.
- 1954. – Ksenija Erker, hrvatska glazbenica, pjevačica i nastavnica glazbe.
- 1977. – John Cena, američki profesionalni rvač, reper i glumac.
- 1979. – Siniša Štemberger, hrvatski profesionalni košarkaš.
- 1981. – Jelena Veljača, hrvatska glumica, scenaristica i spisateljica.
- 1981. – Seka Aleksić, srpska turbo-folk pevačica.
- 1983. – Daniela Hantuchová, slovačka tenisačica.
- 1986. – Eduardo Schwank, argentinski tenisač.
- 1987. – Sammir, brazilski-hrvatski nogometaš.
- 1989. – Nicole Vaidišová, češka tenisačica.
- 1995. – Gigi Hadid, američki fashion-model.
- 1996. – Álex Márquez, španjolski motociklist.
.
- 1616. – Miguel de Cervantes Saavedra, španjolski pripovjedač i dramatičar (* 1547.).
- 1850. – William Wordsworth, engleski pjesnik (* 1770.).
- 1914. – Fran Galović, hrvatski književnik (* 1887.).
- 1922. – Vlaho Bukovac, hrvatski slikar (* 1855.).
- 1963. – Ivo Horvat, hrvatski botaničar (* 1897.).
- 1981. – Bela Krleža, hrvatska kazališna glumica (* 1896.).
- 1986. – Oto Preminger, američki filmski reditelj austrijskog porekla (* 1905.).
- 1992. – Satjađit Raj, indijski filmski reditelj.
- 1998. – Konstantin Karamanlis, grčki državnik
- 2000. – Franjo Rupnik, hrvatski bivši nogometaš i državni reprezentativac (* 1921.).
- 2007. – Boris Jeljcin, ruski političar i predsjednik (* 1931.).
.
- Svetski dan knjige i autorskih prava, jer su tog datuma 1616. umrli Šekspir i Servantes (Šekspir po julijanskom, Servantes po gregorijanskom kalendaru, mada je moguće da je Servantes umro dan ranije).
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar