27. 5. – Wikipedija/Википедија
27. maj/svibanj (27. 5.) je 147. dan godine po gregorijanskom kalendaru (148. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 218 dana.
- 927. – Hrvatski kralj Tomislav u bitci na Bosanskim visoravnima porazio vojsku bugarskog vojskovođe Alogobotura u planinama istočne Bosne.
- 1285. – nadbiskup Lovro Periandar posvetio zadarsku katedralu Svete Stošije.
- 1358. – Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I uručio je gradu Dubrovniku Višegradsku povelju kojom je Dubrovačka komuna dobila samoupravu, uz obavezu plaćanja godišnjeg danka i pružanja pomorske pomoći novom gospodaru.
- 1679. – Engleski parlament usvojio je "Habeas Korpus Akt", zakon koji štiti građane od nezakonitog hapšenja i utamničenja.
- 1703. – Ruski car Petar Veliki osnovao je novu prestonicu Rusije na ušću reke Neve u Baltičko more, Sankt Peterburg (od 1924. Lenjingrad, od 1991. ponovo Sankt Peterburg).
- 1806. – Francuska vojska je ušla u Dubrovnik, čime je Dubrovačka Republika izgubila viševekovnu nezavisnost.
- 1860. – Đuzepe Garibaldi, u pohodu za ujedinjenje Italije, zauzeo je Palermo na Siciliji.
- 1905. – U rusko-japanskom ratu, ruska flota doživela je težak poraz u bici kod Cušime izgubivši 26 od 45 brodova.
- 1937. – U San Francisku je pušten u saobraćaj „Golden gejt“, jedan od najvećih mostova u svetu.
- 1941. – Drugi svetski rat: Britanska mornarica, uz pomoć avijacije, potopila je nemački ratni brod "Bizmark".
- 1942. – Drugi svetski rat: U okupiranoj Čehoslovačkoj smrtno je ranjen šef Gestapoa Rajnhard Hajdrih.
- 1960. – U Turskoj je vojnim udarom oborena vlada Adnana Menderesa. Vlast je preuzeo Komitet nacionalnog jedinstva sa generalom Kemalom Girselom na čelu.
- 1988. – Sirijske trupe ušle su u južna predgrađa Bejruta i okončale tronedeljene ulične borbe između rivalskih libanskih šiitskih milicija.
- 1992. – Opsada Sarajeva: Masakr u redu za kruh - od eksplozije granate 16 osoba je poginulo, a 144 su ranjene.
- 1993. – U eksploziji automobila-bombe ispred galerije Ufici u Firenci petoro ljudi je poginulo, a kolekcija galerije ozbiljno je oštećena.
- 1997. –.
- NATO i Rusija potpisali su „Osnivački akt o međusobnoj saradnji“, kojim je formiran zajednički Stalni savet NATO-Rusija za konsultacije o evropskoj bezbednosti.
- Šefovi diplomatija Hrvatske i SR Jugoslavije Mate Granić i Milan Milutinović potpisali su u Zagrebu konzularnu konvenciju kojom se uređuje status diplomatskih predstavništva.
- 1999. – Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i još četvoricu najviših funkcionera Jugoslavije i Srbije za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu.
- 2001. – U Japanu je održan prvi referendum na temu energetike. Stanovnici sela Kariva, u kome se nalazi najveća nuklearna elektrana na svetu, izjasnili su se protiv korišćenja recikliranog plutonijuma u njenim postrojenjima.
- 2003. – Predsednik Perua Alehandro Toledo uveo je 30-dnevno vanredno stanje, zbog serije štrajkova i demonstracija širom zemlje, koje je pokrenuo sindikat učitelja štrajkom 12. maja.
- 2004. – Srpski biznismen Bogoljub Karić registrovao je u Beogradu stranku Pokret „Snaga Srbije“ i postao njen predsednik.
.
- 1332. – Ibn Haldun, filozof arapske skolastike.
- 1774. – Francis Beaufort, irski znanstvenik i kontraadmiral Britanske kraljevske ratne mornarice († 1857.).
- 1837. – Divlji Bill Hickok, američki šerif i kockar († 1876.).
- 1868. – Aleksa Šantić, bosanskohercegovački pjesnik.
- 1878. – Isadora Dankan, američka igračica irskog porekla.
- 1884. – Max Brod, češko-izraelski pisac, prevoditelj, kompozitor i novinar židovskog porijekla († 1968.).
- 1897. – Džon Kokroftov, engleski fizičar. (†1967.).
- 1909. – Svetozar Radojčić, srpski istoričar umetnosti.
- 1911. – Vincent Price, američki filmski glumac († 1993.).
- 1913. – Enver Čolaković, bosanski književnik i prevodilac.
- 1922. – Christopher Lee, engleski glumac († 2015.).
- 1923. – Henry Kissinger, američki političar, državnik i dobitnik Nobelove nagrade za mir.
- 1936. – Ivo Brešan, hrvatski književnik i scenarist (--).
- 1947. – Said, iranski književnik.
- 1947. – Branko-Brane Oblak, bivši slovenski nogometaš. Jedan od najboljih veznih igrača Jugoslavije nakon drugog svjetskog rata.
- 1950. – Dee Dee Bridgewater, američka jazz pjevačica.
- 1960. – Emir Mutapčić, bosanski košarkaš i trener.
- 1965. – Pat Cash, umirovljeni australijski tenisač.
- 1967. – Kai Pflaume, njemački TV voditelj.
- 1967. – Paul Gascoigne, engleski nogometni reprezentativac i trener.
- 1972. – Ivet Sangalo, najpoznatija brazilska pevačica akse muzike
- 1988. – Tobias Reichmann, njemački rukometaš i reprezentativac.
- 1994. – Willy Hernangómez, španjolski košarkaš.
.
- 735. – Beda Uvaženi, anglosaksonski redovnik i historičar (* 672.).
- 1564. – Žan Kalvin, švajcarski teolog francuskog porekla.
- 1797. – François Noël Babeuf, francuski radikal.
- 1840. – Nikolo Paganini, italijanski violinista i kompozitor. (*1782).
- 1910. – Robert Koh, nemački bakteriolog.
- 1933. – Vjekoslav Spinčić, hrvatski političar (* 1848.).
- 1964. – Džavaharlal Nehru, indijski državnik, prvi premijer nezavisne Indije.
.
- Srpska pravoslavna crkva slavi:.
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar