29. 9. – Wikipedija/Википедија
29. rujna/septembar (29. 9.) je 272. dan godine po gregorijanskom kalendaru (273. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 93 dana.
- 522. pne. - Ubojstvom uzurpatora Smerdisa Darije Veliki osvaja vlast u Perzijskoj Monarhiji.
- 1066. – Iskrcavanjem normanskih trupa kod Pevenseya počela je borba za englesko prijestolje na koje je pravo polagao Vilim, vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u Bitci kod Hastingsa pobijedio kralja Harolda II.
- 1399. – Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja Rikarda II.. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantegenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači 1400. došao na englesko prijestolje kao Henrik IV..
- 1949. – Sovjetski Savez otkazao je sporazum prijateljstva s Jugoslavijom koji je bio sklopljen 11. travnja 1945.
- 1965. – Britanski premijer Harold Wilson pledirao je na laburističkom stranačkom danu u Blackpoolu za stvaranje zone bez atomskog oružja u Europi.
- 1972. – Japan i Kina dogovorili su normalizaciju odnosa i razmjenu veleposlanika.
.
- 106. pne. - Pompej Veliki, rimski političar i vojskovođa († 48. pne.).
- 1509. ili 1511. – Miguel Serveto, španjolski liječnik i teolog († 1553.).
- 1518. – Tintoretto, italijanski slikar († 1594.).
- 1547. – Miguel de Cervantes, španjolski pisac († 1616.).
- 1571. – Caravaggio, talijanski slikar († 1610.).
- 1758. – Horatio Nelson, britanski pomorac i admiral († 1805.).
- 1867. – Walther Rathenau, njemački političar i industrijalac († 1922.).
- 1901. – Enrico Fermi, italijanski fizičar († 1954.).
- 1902. – Zdenko Strižić, hrvatski arhitekt († 1990.).
- 1904. – Nikolaj Ostrovski, sovjetski književnik socijalističkog realizma († 1936.).
- 1936. – Silvio Berlusconi, talijanski poduzetnik, političar i državnik.
- 1938. – Greer Garson, američka glumica († 1996.).
- 1943. – Lech Walesa, poljski političar.
- 1951. – Michelle Bachelet, čileanska socijalistička političarka i prva dama na mestu predsednika svoje zemlje.
- 1969. – Ivica Vastić, umirovljeni hrvatski-austrijski nogometaš.
- 1973. – Hrvoje Šalković, hrvatski pisac.
- 1974. – Nebojša Milovanović, srpski glumac.
- 1976. – Andriy Shevchenko, ukrajinski nogometni reprezentativac.
- 1983. – Albert Celades, bivši španjolski nogometaš i trener.
- 1980. – Marija Borić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
- 1984. – Per Mertesacker, njemački nogometaš.
- 1985. – Dani Pedrosa, španjolski motociklist.
- 1988. – Kevin Durant, američki profesionalni košarkaš.
- 1988. – Anja Alač, srpska glumica.
- 1991. – Adem Ljajić, srpski nogometaš.
- 2001. – Jelena Bugarski
.
- 1833. – Ferdinand VII., španjolski kralj (* 1784.).
- 1839. – Friedrich Mohs, njemački geolog i mineralog (* 1773.).
- 1902. – Émile Zola, francuski književnik (* 1840.).
- 1909. – Vladimir Vidrić, hrvatski književnik (* 1875.).
- 1910. – Winslow Homer, američki slikar (* 1836.).
- 1930. – Ilja Rjepin, ruski slikar i vajar (* 1844.).
- 1937. – Ray Ewry, bio je američki atletičar, osmerostruki olimpijski pobjednik (* 1873.).
- 1973. – Wystan Hugh Auden, američki pjesnik engleskog porijekla (* 1907.).
- 1990. – Alberto Moravia, talijanski književnik (* 1907.)
- 1991. – Milan Tepić, major Jugoslovenske narodne armije i poslednji narodni heroj Jugoslavije (* 1957.).
- 1995. – Ljiljana "Miška" Janković, srpska pozorišna, filmska i televizijska glumica (* 1935.).
- 2000. – Pierre Trudeau, kanadski premijer Vlade (* 1919.)
.
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar