3. 3. – Wikipedija/Википедија
3. mart/ožujak (3. 3.) je 62. dan godine po gregorijanskom kalendaru (63. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 303 dana.
- 1431. – Gabriel Condulmer postao je papa Eugen IV..
- 1808. – Napoleonski ratovi: Francuske trupe pod komandom maršala Joakima Miraa zauzele Madrid.
- 1861. – Manifestom cara Aleksandra II ukinuto kmetstvo u Rusiji.
- 1875. – U Pariskoj operi prvi put izvedena Bizeova opera "Karmen".
- 1878. – Mirom u San Stefanu, kojim je završen Rusko-turski rat, Bugarska je postala autonomna kneževina u Osmanskom Carstvu.
- 1886. – Bukureštanskim mirom Srbija i Bugarska okončale srpsko-bugarski rat.
- 1906. – Njemački astronom August Kopff otkrio asteroid nazvan 589 Croatia.
- 1915. – Osnovan je Nacionalni savjetodavni odbor za aeronautiku (NACA), prethodnik NASA-e.
- 1918. – Rusija je s Centralnim silama potpisala Mir u Brest-Litovsku i izišla iz I. svjetskog rata.
- 1923. – Objavljeno je prvo izdanje časopisa Time, koji su osnovali Briton Hadden i Henry Luce.
- 1924. – Narodna skupština u Ankari ukinula Muslimanski kalifat i proterala iz zemlje kalifa i njegovu porodicu, kao deo reformi koje je na modernizaciji zemlje pokrenuo predsednik Kemal Ataturk.
- 1944. – Drugi svetski rat: Američki ratni avioni su se prvi put pojavili iznad Berlina.
- 1958. – Nuri as-Said postao je premijer Iraka po 14. put.
- 1974. – U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 osoba u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.
- 1980. – Francuski predsednik Valeri Žiskar d'Esten je u razgovoru s državnicima arapskih zemalja Persijskog zaliva prvi put u zvaničnoj formi priznao palestinskom narodu pravo na samoopredeljenje.
- 1980. –Vođa partije ZAPU Robert Mugabe ubedljivom većinom dobio prve slobodne izbore u Rodeziji i potom formirao prvu većinsku crnačku vladu.
- 1991. – Stanovnici Letonije i Estonije ubedljivom većinom glasali za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
- 1996. – U Španiji je konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara dobila parlamentarne izbore, okončavši 13 godina vladavine socijalističkog premijera Felipea Gonzalesa.
- U eksploziji bombe u autobusu u centru Jerusalima poginulo 19 ljudi, među kojima i bombaš-samoubica.
- Jugoslovenske vlasti uhapsile Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića, koje je Haški sud osumnjičio za ratne zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995, i predale ih Međunarodnom sudu u Hagu.
- 1997. – Najmanje 125 ljudi poginulo, a više od 450 povređeno kada je putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini izleteo iz šina.
- 2000. – Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata, generala Tihomira Blaškića, na 45 godina zatvora zbog zločina koje su bosanko-hrvatske snage počinile nad Bošnjacima u srednjoj Bosni, od 1992. do 1994. godine.
- 2002. – Švajcarci su se na referendumu izjasnili za ulazak svoje zemlje u Ujedinjene nacije.
- 2003. – Poslanici Skupštine Srbije Srbije i Crne Gore izabrali su Dragoljuba Mićunovića za predsednika parlamenta novoformirane državne zajednice.
- 2004. – Srbija, posle vanrednih parlamentarnih izbora, dobila manjinsku vladu na čelu s Vojislavom Koštunicom, liderom Demokratske stranke Srbije.
- Senat Francuske izglasao je ogromnom većinom zabranu učenicima u državnim školama, istaknuto nošenje verskih obeležja.
- 2008. – Dmitrij Medvedev postao Predsjednik Rusije.
.
- 1520. – Matija Vlačić Ilirik, protestantski teolog, povjesničar i filolog († 1575.).
- 1652. – Tomas Otvej, engleski pisac.
- 1756. – William Godwin, engleski novinar, politički filozof i književnik († 1836.).
- 1831. – Đoka Vlajković, zadužbinar i dobrotvor, pukovnik srpske vojske. (†1883.).
- 1847. – Alexander Graham Bell, američki fizičar i izumitelj škotskog porijekla († 1922.).
- 1871. – Maurice Garin, bivši francuski biciklista († 1957.).
- 1909. – Dr.Milutin Ivković, bio je jugoslovenski nogometaš i ljekar (†1943.).
- 1911. – Jean Harlow, američka filmska glumica († 1937.).
- 1922. – Nándor Hidegkuti, mađarski nogometaš i trener († 2002.).
- 1926. – Lys Assia, švicarska pjevačica i prva pobjednica Eurosonga.
- 1943. – Ivo Vajgl, slovenski ministar vanjskih poslova.
- 1953. – Zico, brazilski nogometaš i trener.
- 1956. – Zbigniew Boniek, bivši poljski nogometaš.
- 1956. – Gojko Baletić, srpski pozorišni, televizijski i filmski glumac.
- 1964. – Laura Harring, meksičko-američka glumica.
- 1965. – Dragan Stojković Piksi, srpski i jugoslovenski fudbaler i trener.
- 1966. – Fernando Colunga, meksički glumac.
- 1967. – Naser Orić, zapovjednik bosanskih snaga u Srebrenici.
- 1959. – Duško Vujošević, trener KK Partizan.
- 1971. – Vinko Marinović, srpski nogometaš i trener.
- 1972. – Yasmine, belgijska pevačica.
- 1976. – Anica Kovač (Martinović), hrvatska manekenka i Miss Hrvatske 1995.
- 1977. – Ronan Keating, irski pop-rock pjevač.
- 1981. – László Nagy, mađarski rukometaš.
- 1982. – Jessica Biel, američka glumica.
- 1991. – Viktor Elijas, španski glumac i pevač (Santa Husta Klan).
- 1991. – Andreas Wolff, njemački rukometaš.
.
- 1111. – Boemund I, osnivač Antiohijske kneževine i jedan od vođa Prvog krstaškog rata (* 1058.).
- 1703. – Robert Hooke, engleski fizičar (* 1635.).
- 1706. – Johann Pachelbel, njemački kompozitor i orguljaš (* 1653.).
- 1707. – car Aurangzeb, najmlađi sin moguskog cara Džehana.
- 1792. – Robert Adam, škotski arhitekta i dekorater (* 1728.).
- 1865. – Fra Mihovil Sučić, bosanskohercegovački svećenik, liječnik i hirurg.
- 1883. – Elisabeth Röckel, njemačka operna pjevačica, žena skladatelja i pijanist Johann Nepomuk Hummel (* 1793.).
- 1922. – Vladimir Jovanović, političar. (* 1833).
- 1978. – Zvonko Milković, hrvatski pjesnik i putopisac (* 1888.).
- 1987. – Deni Kej, američki pozorišni i filmski glumac (* 1913.).
- 1988. – Henrik Šering, poljski violinista (* 1918.).
- 1991. – Vilijam Džordž Peni, engleski atomski fizičar i matematičar (* 1909.).
- 1993. – Albert Brus Sejbin, američki virusolog poreklom poljski Jevrej (* 1906.).
- 1996. – Margaret Diras, francuska spisateljica.
- 2005. – Rinus Michels, nizozemski nogometni trener i bivši igrač (* 1928.).
- 2007. – Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač crtanih filmova (* 1920).
- 2010. – Momo Kapor, srpski slikar, književnik i novinar (* 1937.).
- 2017. – Raymond Kopa, bivši francuski nogometaš poljskog podrijetla (* 1931.).
.
- Srpska pravoslavna crkva slavi:.
- Svetog Lava I - papu rimskog.
- Svetog Flavijana.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar