5. 6. – Wikipedija/Википедија
5. lipanj/jun (5. 6.) je 156. dan godine po gregorijanskom kalendaru (157. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 209 dana.
- 1806. – Napoleon proglasio Holandiju kraljevinom i za kralja postavio svog brata Luja Bonapartu.
- 1827. – Turske trupe zauzele Akropolj i ušle u Atinu, nakon što su slomile ustanak za oslobođenje Grčke.
- 1837. – Srpski knez Miloš Obrenović postavio prve ekonome (agronomi).
- 1873. – Pod pritiskom Britanije, sultan Zanzibara Said bin Bargaš zatvorio zanzibarsko tržište robova.
- 1900. – Britanske trupe u burskom ratu zauzele Pretoriju.
- 1915. – Žene u Danskoj dobile pravo glasa.
- 1941. – Drugi svetski rat: Eksplodiralo spremište municije nemačke vojske u smederevskoj tvrđavi uzrokovavši smrt više hiljada ljudi i rušenje više stotina kuća.
- 1945. – Drugi svetski rat: Predstavnici SSSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Nemačkom i njenoj podeli na četiri okupacione zone.
- 1947. – Državni sekretar SAD Džorž Maršal izneo plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu.
- 1967. – Počeo Šestodnevni rat.
- 1968. – Palestinac Sirhan Sirhan u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio američkog senatora Roberta Kenedija, mlađeg brata predsednika Džona Kenedija.
- 1972. – U Stockholmu je počela Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša.
- 1975. – Suecki kanal, koji je bio zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo otvoren za međunarodni saobraćaj.
- 1992. – Rat u BiH: Jugoslovenska narodna armija napustila kasarnu "Maršal Tito" u Sarajevu, čime je formalno završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.
- 2000. – Poslednjeg dana posete Rusiji predsednik SAD Bil Klinton govorio u Državnoj dumi, kao prvi američki predsednik koji se obratio ruskom parlamentu.
- 2000. – Apelacioni sud u Santjagu ukinuo poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu, otvarajući time put za sudski proces zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima.
- 2001. – Laburistička stranka ubedljivo pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler postao prvi premijer laburista sa dva uzastopna mandata.
- 2001. – Ujedinjene nacije obeležile 20-togodišnjicu pojave AIDS-a.
- 2002. – Dražen Petrović je izabran u košarkašku "Kuću slavnih".
- 2003. – SAD i Južna Koreja postigle dogovor o izmeštanju američkih trupa iz demilitarizovane zone koja je razdvajala Južnu i Severnu Koreju.
- 2006. – Srbija se formalno odvojila od Srbije i Crne Gore.
.
- 1727. – Adam Smith, škotski ekonomista i etičar.
- 1739. – Đuro Gvozdenica Ferić, dubrovački književnik, pjesnik i prevoditelj.
- 1805. – Jacob Niclas Ahlström, švedski skladatelj.
- 1819. – Džon Kauč Adams, engleski astronom i matematičar.
- 1862. – Allvar Gullstrand, švedski okulist i optičar.
- 1878. – Pancho Villa, meksički revolucionar.
- 1883. – Džon Majnard Kejnz, engleski ekonomista.
- 1884. – Ralph Benatzky, austrijski skladatelj opereta.
- 1887. – Kosta Todorović, srpski lekar, infektolog i mikrobiolog, član Srpske akademije nauka i umetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu.
- 1898. – Federico García Lorca, španski pjesnik i dramatičar.
- 1932. – Affan Ramić, bosanski slikar († 2015.).
- 1933. – Velimir Bata Živojinović, srpski glumac.
- 1941. – Martha Argerich, argentinska pijanistica.
- 1948. – Sergio Abreu, brazilski muzičar.
- 1949. – Ken Follett, britanski književnik.
- 1954. – Alberto Malesani, talijanski nogometni trener.
- 1954. – Ratko Tankosić, srpski glumac.
- 1955. – Aki Rahimovski, makedonsko-hrvatski pjevač.
- 1955. – Daniel Antonio Jukic, vojni pilot Argentinskog ratnog zrakoplovstva u činu prvog poručnika, hrvatskog podrijetla († 1982.).
- 1968. – Michael MacLennan, kanadski scenarista i producent.
- 1971. – Mark Wahlberg, američki glumac.
- 1973. – Isidora Minić, srpska filmska, televizijska, pozorišna i glasovna glumica.
- 1974. – Chad Allen, američki glumac.
- 1982. – Zvjezdan Misimović, bosanskohercegovački fudbaler.
- 1984. – Deni Fiorentini (Jovanović), talijanski vaterpolist, hrvatskog podrijetla.
- 1991. – Kent Robin Tønnesen, norveški rukometaš.
.
- 754. – Bonifacije, nazvan Apostol Nemačke, misionar pape Grgura II.
- 1826. – Carl Maria von Weber, njemački skladatelj (* 1786.).
- 1916. – Lord Horejšo Herbert Kičener, britanski feldmaršal irskog porekla osvajač Sudana i ministar rata u prvom svetskom ratu.
- 2004. – Ronald Regan, bivši američki predsednik
- 2012. – Ray Bradbury, američki pisac horror i kriminalističkog žanra (* 1920.).
.
- Srpska pravoslavna crkva slavi:.
- Svetog Mihaila - episkopa sinadskog.
- Prepodobnog mučenika Mihaila.
- Prepodobnu Efrosiniju - kneginju Polocku
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar