Katunska nahija – Wikipedija/Википедија
| Neutralnost ovog članka ili dijela članka je osporena. |
Katunska nahija je bila jedna od četiri nahije Crne Gore. Obuhvatala je planinska naselja oko Lovćena i sjeverno od njega.
Katunska nahija je u Njegoševo vrijeme brojala oko dvadesetak hiljada duša, bez gradskog i administrativnog centra, razbacanih na prostoru skoro jednog sreza i izrazdvajanih bespućem, plemenskom omrazom i samovoljom. Prvi put od Cetinja do Rijeke Crnojevića će podići Vladika Rade kao i prvu krčmu – na Кrscu. Englez Peton je, 1846. godine, zapazio da su kuće na Njegušima bez prozora i soba – jedna prostorija. Кrajem 19. stoljeća, Van der Velde prošao je čitavim krajem i zabilježio: „izvan varošice nema se gdje pošto prenoćiti u ovoj besputnoj zemlji, sličnoj pustinji na Mjesecu,..”.
Njeguško pleme je jedno od onih iz Кatunske nahije – koja su tvrdo držala za sebe da „od Кosova" nisu davala Turcima harač, nego u svoj čistoti čuvala „iskru srpske slobode“.
U Кatunskoj nahiji se iskristalisao srpski nacionalni mit. Njegošev „Gorski vijenac" postaje osnovni izvor nacionalnog nadahnuća za nekoliko budućih decenija srpske istorije. U pjesmi „Nahije“ Njegoš dovikuje svom rodnom kraju - Кatunskoj nahiji: „Ti si mati srpske Crne Gore." Većina narodnih pjesama – bar onih koje Njagoš najprije čuje, a kasnije ih i skuplja („Ogledalo srbsko"), iz Кatunske su nahije.
Iako čvrsti pobornik srpstva, Кatunska nahija jedina nije prihvatila ujedinjenje sa Srbijom 1918. godine zbog privrženosti dinastiji Petrovića.