Lista država – Wikipedija/Википедија
- ️Tue Aug 12 2008
Ovaj popis država, naveden po abecednom redu, daje pregled danas postojećih država u svijetu. On uključuje teritorije koje su nezavisne države (one koje su međunarodno priznate i uglavnom nepriznate), naseljene zavisne teritorije i područja s posebnim suverenitetom.
Zbog takvih kriterija popis ne tretira izraz "država" kao sinonim za "suverenu državu," kao što je slučaj s kolokvijalnom upotrebom tog izraza.
Popis pokriva sva područja pod nadležnošću navedenih država, što znači teritorije, teritorijalne vode (uključujući unutrašnje vode), ekskluzivne ekonomske zone, kontinentalni pojas i zračni prostor.
Imena država na popisu su navedena na srpskohrvatskom te uključuju i srpskohrvatsku verziju kratkog službenog naziva (npr. Afganistan) i srpskohrvatsku verziju (dužeg) službenog naziva (npr. Islamska Republika Afganistan). Korištenje bilo kakvog od naziva u članku ne pretpostavlja nikakav službeni stav ukoliko je naziv predmet diplomatskog ili kakvog drugog spora.
Ako želite pisati o nekoj zemlji, Wikipedia preporučuje da ne izmišljate svoj način organizacije članka, nego da koristite standardni oblik, koji možete vidjeti u engleskim člancima o zemljama (dobar primjer je engleski članak o Nizozemskoj) i koji je opisan na ovoj engleskoj stranici.
Sadržaj: | Navedeni entiteti - Entiteti koji nisu navedeni
A B C Č Ć D DŽ Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž
|
---|
Tipovi političkih entiteta navedenih u članku
Na ovoj listi se nalazi 246 entiteta sljedećih tipova:
- 194 države koje su univerzalno međunarodno priznate:
- 193 država članica Ujedinjenih Naroda (UN).
- 1 država koja je univerzalno međunarodno priznata ali nije članica UN, a kojom upravlja Sveta Stolica (stalni promatrač UN): Vatikanski Grad.
- 9 država koje nisu univerzalno međunarodno priznate, a nijedna nije članica UN, a mogu se definirati kao države po međunarodnom običajnom pravu, temeljem presedana Konvencije u Montevideu:
- 1 država, koja više nije član UN od kraja 1971. godine, a koju priznaju 22 države članice UN i Sveta Stolica (Vatikanski Grad), a trenutno održava de facto međunarodne odnose s mnogim drugim državama, Republika Kina (kolokvijalno nazivana Tajvan).
- 1 država, koju priznaje 46 država članica UN ali koja nikada nije primljena u UN, sa većinom svoje proglašene teritorije pod marokanskom de facto upravo, Saharska Arapska Demokratska Republika u Zapadnoj Sahari.
- 1 država, koju priznaje 79 država članica UN i Tajvan (Republika Kina)[1], Republika Kosovo.[2]
- 2 države Abhazija i Južna Osetija koju priznaje manje od 5 članica UN-a. To su trenutačno samo Rusija, Nikaragva, Venezuela i Naura
- 1 država, koju diplomatski ne priznaje nijedna država članica UN osim Turske, Turska Republika Sjeverni Cipar.[3]
- 3 de facto nezavisnih država, koje diplomatski ne priznaje nijedna druga država član UN-a su Nagorno-Karabah (Azerbejdžan),[4] Pridnjestrovlje (Moldova),[5] i Somaliland (Somalija),[6]
- 38 naseljene zavisne teritorije:
- 3 eksternih teritorija Australije (Božićni Otok, Kokosvi (Keelingovi) Otoci i Otok Norfolk).
- 2 prekomorske države u sastavu Kraljevine Danske (Farski otoci i Grenland).
- 7 prekomorskih teritorija Francuske:[7]
- 1 sui generis (jedinstvena) zajednica (Nova Kaledonija).
- 6 prekomorskih kolektiva:
- 1 prekomorska država (Francuska Polinezija)
- 1 departmanska zajednica (Mayotte)
- 1 teritorijalna zajednica (Saint Pierre u Miquelon)
- 2 zajednice (Saint Barthélemy i Saint Martin)
- 1 teritorija (Wallis i Futuna)
- 2 prekomorske države u Nizozemskoj (Aruba i Nizozemski Antili).
- 3 zavisne teritorije Novog Zelanda:
- 2 države u slobodnom savezu s Novim Zelandom (Cookovi Otoci i Niue).
- 1 prekomorska teritorija (Tokelau).
- 16 britanskih zavisnih teritorija:
- 13 prekomorskih teritorija u Ujedinjenom Kraljevstvu (Anguilla, Bermuda, Britanski Djevičanski Otoci, Caymanski Otoci, Falklandski Otoci, Gibraltar, Montserrat, Pitcairnski Otoci, Saint Helena (i njene zavisne teritorije Otok Ascension i Tristan da Cunha), Turks i Caicos, i suverena područja baza Akrotiri i Dhekelia).
- 3 krunske zavisne teritorije (Guernsey, Jersey i otok Man).
- 5 neinkorporirane teritorije SAD:
- 2 komonvelt - zajednica (Sjeverni Marijanski Otoci i Portoriko).
- 2 organizirane teritorije (Guam i Američki Djevičanski Otoci).
- 1 de facto organizirana teritorija bez organskog zakona (Američka Samoa).
- 5 specijalnih entiteta priznatih međunarodnim ugovorima ili sporazumima (Åland u Finskoj, Svalbard u Norveškoj, Okupirane Palestinske Teritorije, kao i dvije 2 specijalne administrativne regije u NR Kini - Hong Kong i Macau).
U Prilogu popisu država se daje pregled entiteta koji se ne nalaze na ovom popisu. To uključuje posebne političke praven entitete koji se nazivaju državama ali se smatraju integralnim dijelom suverenih država, na primjer konstitutivne države Ujedinjenog Kraljevstva i Länder u Njemačkoj.
Označavanje država
- Afganistan (masna slova) - države koje su univerzalno međunarodno priznate
- Abhazija (masna i kurziv slova) - države kojima nedostaje univerzalno međunarodno priznaje
- Akrotiri i Dhekelia (obična slova) - ostale države
Popis država
A
B
- za "Bjelokosnu Obalu", v. Obala Bjelokosti
- za "Burmu", v. Mjanmar
Burundi – Republika Burundi
C
- za "Centralnoafrička Republika", v. Srednjoafrička Republika
- za "Côte d'Ivoire", v. Obala Bjelokosti
Č
D
Danska – Kraljevina Danska
- Za "Dhekelia", v. Akrotiri i Dhekelia
Dominika – Commonwealth Dominike
Dominikanska Republika
DŽ
Džibuti – Republika Džibuti
E
Ekvador – Republika Ekvador
Egipat – Arapska Republika Egipat
Ekvatorijalna Gvineja – Republika Ekvatorijalna Gvineja
Eritreja – Država Eritreja
Estonija – Republika Estonija
Etiopija – Federalna Demokratska Republika Etiopija
F
G
H
I
J
- za "Jermenija", videti Armenija
- za "Južna Koreja", videti Koreja, Južna
Južna Osetija – Republika Južna Osetija
Južni Sudan – Republika Južni Sudan
K
L
Laos – Laoska Narodna Demokratska Republika
Latvija – Republika Latvija / Republika Letonija
Lesoto – Kraljevina Lesoto
Libanon – Republika Liban / Republika Libanon
Liberija – Republika Liberija
Libija – Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija
Lihtenštajn – Kneževina Lihtenštajn
Litva – Republika Litva / Republika Litvanija
Luksemburg – Veliko Vojvodstvo Luksemburg
M
N
O
Obala Bjelokosti – Republika Obala Bjelokosti / Republika Obala Slonovače
Oman – Sultanat Oman
P
R
S
- za "Severna Koreja", v. Koreja, Sjeverna
Š
Španija – Kraljevina Španija / Kraljevina Španjolska
Šri Lanka – Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka
Švedska – Kraljevina Švedska
Švajcarska – Švajcarska Konfederacija / Švicarska Konfederacije
T
- za "Timor-Leste", v. Istočni Timor
- za "Transnistrija", v. Pridnjestrovlje
U
Uganda – Republika Uganda
Ukrajina
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeno Kraljevstvo – Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
Urugvaj – Istočna Republika Urugvak
Uzbekistan – Republika Uzbekistan
V
Z
- za "Zair", v. Demokratska Republika Kongo
- za "Zapadna Samoa", v. Samoa
Zimbabve – Republika Zimbabve
Povezano
Reference
- List of TerritoriesPDF (151 KiB) (2004). Kartografska sekcija UN. pristup 17.1. 2006.
- Countries or areas, codes and abbreviations (2006). Statistički odjel UN. pristup 18.10. 2006.
- Countries and currencies (2006). Evropska Komisija. pristup 27.10. 2006.
- The World Factbook Arhivirano 2008-08-12 na Wayback Machine-u (2006). Central Intelligence Agency. pristup 17.1. 2006.
- ISO 3166 country code list Arhivirano 2008-08-08 na Wayback Machine-u (2006) ISO 3166-1 pristup 18.10. 2006.
Reference
- ↑ http://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2008/02/20/2003402059
- ↑ Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost 17.2. 2008. Srbija ga smatra integralnim dijelom svoje teritorije i koristi formalni naziv "Kosovo i Metohija". Bilo je pod upravom Ujedinjenih Naroda od 1999. na osnovu Rezolucije Vijeće sigurnosti UN koja je završila kosovski sukob. Ta je rezolucija potvrdila suverenitet Srbije nad Kosovom ali UN-ovoj upravi naložila da promovira stvaranje 'suštinske autonomije i samouprave' za Kosovo do 'konačnog sporazuma' na osnovu pregovora dvije strane. V. Ustavni status Kosova.
- ↑ 3,0 3,1 Turska Republika Sjeverni Cipar je de facto nezavisna država unutar de jure teritorije Republike Cipar, a koju ne priznaje nijedna država članica UN osim Turske. Iako nema univerzalno međunarodno priznanje, primljena je kao država promatrač Organizacije islamske konferencije pod Turska Ciparska Država 1979. Uz to i skupština Nahičevanske Autononmne Republike smatra TRSC suverenom ai Azerbejdžan, pod čijim je suvrenitetom Nahičevan , nije slijedio taj primjer. V. The World Factbook - Cyprus Arhivirano 2018-12-26 na Wayback Machine-u (10.1., 2006). Central Intelligence Agency. pristup 17.1., 2006.
- ↑ 4,0 4,1 Nagorno-Karabah je de facto nezavisna država unutar de jure teritorije Republike Azerbejdžan, a koju diplomatski ne priznaje nijedna druga država članica UN. V. Regions and territories: Nagorno-Karabakh (17.1. 2006). BBC News. pristup 17.1. 2006.
- ↑ 5,0 5,1 Pridnjestrovlje je de facto nezavisna država unutar de jure teritorija Republike Moldove, a koju diplomatski ne priznaje nijedna druga država članica UN, međunarodno poznata kao Transnistria, ali i kao "Pridnjestrovlje" (zajedno s dužim formalnim nazivom "Pridnjestrovska Moldavska Republika"). V. Regions and territories: Trans-Dniester (13.12. 2005). BBC News. pristup 17.1. 2006.
- ↑ 6,0 6,1 Somaliland je de facto nezavisna država unutar de jure teritorije Somalijske Republike, a koju diplomatski ne priznaje nijedna druga država članica UN. V. Regions and territories: Somaliland (30.12. 2005). BBC News. pristup 17.1., 2006.
- ↑ Prekomorske regije/prekomorski departmani - Francuska Gvajana, Guadeloupe, Martinique i Réunion su integralni dio Francuske i zato ne ulaze u popis.
- ↑ Argentina se također u zakonodavne svrhe navodi kao Argentinska Nacija.
- ↑ V. također Nagorno-Karabah.
- ↑ Također v. entitete Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, kao i Distrikt Brčko.
- ↑ V. također Sjeverni Cipar.
- ↑ Falklandske Otoke također Argentina smatra dijelom svoje teritorije pod nazivom Islas Malvinas.
- ↑ V. također Abhazija i Južna Osetija.
- ↑ Bailiwick Guernsey uključuje vlastite samoupravne zavisne teritorije Alderney, Herm i Sark.
- ↑ Hong Kong je specijalna administrativna regija Narodne Republike Kine. Često se diplomatski koristi izraz Hong Kong, Kina.
- ↑ Irska se često službeno navodi kao Republika Irska kako bi ju se razlikovalo od cijele Irske.
- ↑ Kanada se ponekad navodi kao Dominion Kanade.
- ↑ The Narodna Republiak Kina se često navodi kao Kina. Ponekad se koristi izraz kopnena Kina kako bi je se razlikovalo od Republike Kine. Izraz kopnena Kina se također koristi za cijelu teritoriju NR Kine osim specijalnih administrativnih regija Hong Kong i Makao.
- ↑ Kirgistan se ponekad naziva i Kirgizijom.
- ↑ Demokratska Republika Kongo se naziva Kongo-Kinshasa kako bi se razlikovala od Republike Kongo. Također se naziva i Zair, što je bio službeni naziv od 1971.- do 1997.
- ↑ Republika Kongo se također naziva Kongo-Brazzaville kako bi se razlikovala od Demokratske Republike Kongo.
- ↑ Demokratska Narodna Republika Koreja se popularno naziva Sjeverna Koreja.
- ↑ Republika Koreja se popularno naziva Južna Koreja.
- ↑ Makao je sepcijalna administrativna regija Narodne Republike Kine. U diplomatskom smislu je poznata kao Makao, Kina.
- ↑ V. također Zapadna Sahara.
- ↑ V. također Pridnjestrovlje.
- ↑ U pravnom smislu Nizozemska se odnosi na evropski dio Kraljevine Nizozemske, koja se sastoji od Nizozemske i dvije prekomorske države, Arube i Nizozemskih Antila.
- ↑ Okupirane Palestinske Teritorije su oni dijelovi bivšeg britanskog mandata Palestine osvojeni i upravljani od Jordana i Egipta krajem 1940-ih, i kasnije od strane Izraela nakon Šestodnevnog rata 1967. One uključuju Pojas Gaze i Zapadnu Obalu, koje su sada podijeljene na 3 područja (Područje A, Područje B i Područje C) i 16 guvernatorata podf nadležnošću Palestinske Nacionalne Uprave prema Sporazumima iz Osla. Trajni politički i pravni status tih područja je predmet daljih pregovora između vlade Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije.
- ↑ Za Republiku Makedoniju UN, dio država i međunarodnih organizacija koristile su izraz Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.
- ↑ Somalija je trenutno razdijeljena, a predstavlja je privremena nacionalna vlada
- ↑ V. također Kosovo - pod UN-ovom upravom.
- ↑ Srednjoafrička Republika se također naziva Srednja Afrika.
- ↑ Svalbard je prekomorska teritorija Norveške priznata međunarodnim ugovorom.
- ↑ Republika Kina (RK) se uobičajeno naziva Tajvan. Također je poznat kao diplomatski nazivana kao Kineski Taipei ili ostalim imena. Republika Kina nije članica UN od kraja 1971. godine a UN je naziva Kineska Provincija Tajvan (v. također Politika Jedne Kine i Provincija Tajvan (NR Kina)). Trenutno je priznaje Sveta Stolica i 23 države-članice UN a ima de facto međunarodne odnose s većinom ostalih. Politički status Republike Kine i pravni status Tajvana (uz teritorija teritorije trenutno pod nadležnošću RK) je predmet spora. RK se ne smije miješati s Republikom Tajvan koju zagovaraju pobornici tajvanske nezavisnosti.
- ↑ Vatikanskim Gradom upravlja guverner imenovan od Pape, koji je poglavar Svete Stolice i Vatikanskog Grada.
- ↑ Zapadna Sahara je bivša španska kolonija koja je 1960-ih stavljena UN-ova lista nesamoupravnih teritorija koje treba dekolonizirati. Svojata je Kraljevina Maroko koja trenutno kontrolira njen veliki dio i Sahrawi Arapska Demokratska Republika (SADR) koja drži područje istočno od Marokanskog zida. SADR je članica Afričke Unije i Azijsko-afričkog strateškog partnerstva formiranog godine 2005. na Azijsko-afričkoj konferenciji. Trenutno je priznaje 46 država-članica UN ali nikada nije primljena u UN. UN je pokušao održati referendum kroz misiju Misiju UN za referendum u Zapadnoj Sahari (MINURSO), a trenutno vodi direktne pregovore između Maroka i Fronta Polisario (vladajuće stranke u SADR). Usprkos toga, pravni i politički status Zapadne Sahare je neriješen. V. također Pravni status Zapadne Sahare.
Vanjske veze
- How many countries are there in the world? an article by David Madore on this unanswerable question