Ljetno računanje vremena – Wikipedija/Википедија
ljetno vrijeme u upotrebi
ljetno vrijeme prethodno u upotrebi
ljetno vrijeme nikad nije bilo u upotrebi
Proljeće: Promjena s normalnog vremena na ljetno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat unaprijed.
Jesen: Promjena s ljetnog vremena na normalno vrijeme. Sat se pomiče za jedan sat unatrag.
Ljetno vrijeme ili ljetno računanje vremena (engl. daylight saving time – DST), međunarodnim dogovorom prihvaćeno računanje vremena pri čemu se tokom ljetnih mjeseci satovi pomiču za jedan sat unaprijed da bi danje svjetlo uvečer trajalo jedan sat duže. Dio godine prije i poslije ljetnog vremena naziva se normalno vrijeme (standardno vrijeme, zonsko vrijeme). Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.
Prva je ljetno računanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je NR Kina ukinula 1991. godine, a Rusija ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i NAFTA ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.