Ionizirajuće zračenje: izvori, mjerenje, prevencija
- ️Edi Kovač
Iz tabele vidimo da oko 82% od ukupne primljene doze uzrokuju prirodni izvori zračenja, od kojega je najveći dio od radona. Ostatak od 18% zračenja dolazi od umjetnih izvora. To su prije svega medicinske dijagnoze i tretmani.
Praiskonski radionuklidi
Praiskonski radionuklidi postoje od postanka svijeta. Oni su dugoživući nuklidi sa poluživotom reda veličine 100 milijuna godina. Aktivnost radionuklida koji postoje dulje od 30 vremena vlastitih poluživota je nemjerljiva. Potomci i produkti raspada praiskonskih nuklida također spadaju u praiskonske nuklide.
Praiskonski nuklidi |
|||
Nuklid | Simbol | Poluživot | Prirodna aktivnost |
Uran 235 | 235U | 7.04 x 108 god. | 0.72% od ukupne količine prirodnog urana |
Uran 238 | 238U | 4.47 x 109 god. | 99.2745% od ukupne količine prirodnog urana; 0.5 to 4.7 ppm (parts per milion) u uobičajenim vrstama stijena |
Torij 232 | 232Th | 1.41 x 1010 god. | 1.6 to 20 ppm u uobičajenim vrstama stijena sa uobičajenim prosjekom od 10.7 ppm |
Radij 226 | 226Ra | 1.60 x 103 god. | 0.42 pCi/g (16 Bq/kg) u vapnencu, 1.3 pCi/g (48 Bq/kg) u vulkanskim stijenama |
Radon 222 | 222Rn | 3.82 dana | Plemeniti plin; godišnji prosjek koncentracije u zraku u SAD-u se kreće od 0.016 pCi/L (0.6 Bq/m3) do 0.75 pCi/L (28 Bq/m3) |
Kalij 40 | 40K | 1.28 x 109 god. | U tlu - 1-30 pCi/g (0.037-1.1 Bq/g) |
Neki nuklidi imaju više koraka pri raspadanju tako da od njih kroz vrijeme nastaju mnogi drugi nuklidi. Na primjeru torija vidimo vremenski slijed raspadanja, odnosno promjene nuklida jednog u drugi: 232Th --> 228Ra --> 228Ac --> 228Th --> 224Ra -->220Rn --> 216Po --> 212Pb --> 212Bi --> 212Po --> 208Pb (stabilan) Neki od takvih nuklida su: 50V, 87Rb, 113Cd, 115In, 123Te, 138La, 142Ce, 144Nd, 147Sm, 152Gd, 174Hf, 176Lu, 187Re, 190Pt, 192Pt, 209Bi.
Kozmogenički radionuklidi
Kozmičko zračenje ispunjava cijeli svemir, a potječe uglavnom izvan sunčevog sustava. Zračenje se javlja u više oblika, od brzih teških čestica pa do visokoenergetskih fotona i miona. Na gornje slojeve atmosfere djeluju različite vrste zračenja gdje se stvaraju kozmogenički radioaktivni nuklidi. Oni mogu biti dugoživući, ali su uglavnom kraćeg poluživota od praiskonskih nuklida. U tabeli su navedeni neki učestaliji kozmogenički nuklidi.
Postoje još mnogi kozmički radionuklidi, neki od njih su: 10Be, 26Al, 36Cl, 80Kr, 14C, 32Si, 39Ar, 22Na, 35S, 37Ar, 33P, 32P, 38Mg, 24Na, 38S, 31Si, 18F, 39Cl, 38Cl, 34mCl
Ljudi koriste radioaktivnost oko stotinu godina i kroz to vrijeme neki radionuklidi su nastali ljudskim djelovanjem. Količine takvih nuklida su manje nego količine kozmogeničkih radionuklida. Oni obično imaju kraće vrijeme poluraspada od praiskonskih i kozmogeničkih nuklida. Zabranom testiranja nuklearnog oružja iznad površine zemlje, zabilježen je pad tako nastalih radionuklida. Evo nekih od nuklida koji su nastali ljudskim djelovanjem: